Konzultantice nam otkrivaju koje natječaje za EU fondove ne smijete propustiti, kako odabrati konzultanta i pripremiti projekt

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju dobili smo mogućnost korištenja sredstava EU fondova, stvorena su nova zanimanja upravo na temelju toga i nova pravila u poslovanju. Međutim, korištenje sredstava Europske unije dosta je komplicirano pa su nam konzultantice Katarina Vojnović i Kristina Radolović iz Key consultinga pojasnile što radi dobar konzultant, kako pripremiti dobar projekt te koje natječaje ne smijete propustiti.

Povezano:

„Iako na tržištu postoji veliki broj konzultanata, dobrog konzultanta izdvajaju određene ključne osobine i znanja: analitičko promišljanje, izvrsne organizacijske vještine, preciznost, sposobnost upravljanja projektnim ciklusom, stručna znanja vezana uz različite oblike poslovanja i EU fondove. I ono što je vrlo bitno i što uvijek ističem je to da dobar konzultant mora biti snalažljiv i sposoban objektivno sagledati i shvatiti svačije poslovanje“, objasnila je Katarina.

Kristina naglašava da je važan odnos između klijenta i konzultanta. „Dobar konzultant klijenta prati od samog razvoja projektne ideje pa do cjelokupne realizacije i provedbe, maksimalno mu olakšava postupak prijave te brine o tome da dodijeljena sredstva budu u potpunosti iskorištena.“

kako pripremiti EU projekt
Katarina Vojnović – kako pripremiti EU projekt

Kako pripremiti dobar EU projekt?

Vrlo je bitno da klijent ne kreće u proces osmišljavanja ideje isključivo zato što je raspisan javni poziv kojim se ta ideja može financirati, nego iz realne potrebe.. „Dakle financiranje projektnih ideja bespovratnim sredstvima dobra je prilika za one koji imaju realnu potrebu za provedbom ulaganja“, rekla je Kristina.

Isto tako klijent mora vjerovati u svoju projektnu ideju, imati svoj plan i strategiju razvoja, a konzultant je taj koji za njega mora pronaći najprimjereniji natječaj ili neki drugi izvor financiranja. „Sama konzistentnost i opravdanost projektnog prijedloga vrlo su bitni kao i održivost ostvarenih rezultata, svaki projekt financiran bespovratnim sredstvima trebao bi biti održiv“, objasnila je Kristina.

Bitno je pažljivo planirati troškove, oni moraju biti realni, procijenjeni na temelju istraživanja tržišta i prikupljenih ponuda. Kada potencijalni klijent postavi upit, analizira se projektna ideja i prijavitelj te na temelju toga pronalaze se odgovarajući pozivi za apliciranje. Svaki poziv ima svoje kriterije prihvatljivosti projekta i kriterije prihvatljivosti prijavitelja.

Tijekom prijave i provedbe, prijavitelj mora biti spreman na dugotrajan i dokumentacijski zahtjevan proces. Idealno je da se prijavitelj kroz manji projekt upozna s procesom prijave i provedbe te time stekne praktično iskustvo. Na temelju iskustva spreman je za apliciranje na posebne fondove EU koji nisu raspisani putem određenih ministarstava RH, već direktno se apliciraju putem online sustava EU.

Uz to što daje veće iskustvo prijavitelju, prijave za natječaje donose i dodatne bodove u budućim prijavama. “Jer postoji veća vjerojatnost da će netko tko je već uspješno prošao kroz cjelokupan proces provedbe EU projekta ponovno uspješno provesti svoj projektni prijedlog“, rekla je Kristina.

Isto tako, postoje dvije osnovne razlike u načinu apliciranja za bespovratna sredstva koji se financiraju iz EU ili lokalnih izvora. Prva razlika je u količini potrebne dokumentacije za prijavu, a druga je u razini (ne)transparentnosti prilikom dodjeljivanja sredstava.

Prijava na natječaje koji se financiraju na nacionalnoj/regionalnoj/lokalnoj razini u velikom broju slučajeva zahtijeva mnogo više dokumentacije koju je potrebno prikupiti i dostaviti uz samu prijavu, dok se kod prijava na pozive koji se financiraju iz EU fondova sve više ide ka tome da se što veći broj potrebnih podataka i informacija provjerava iz dostupnih baza. Naravno, postoje iznimke. „Ja volim reći da su natječaji ‘kompliciraniji’ u smislu količine nepotrebne dokumentacije kao što su razne ovjerene potvrde, uvjerenja, financijska izvješća i ostali dokumenti“, rekla je Katarina.

Vezano uz transparentnost postupka dodjele sredstava iz EU fondova, Kristina smatra da je kod većine natječaja relativno lako izračunati mogući broj bodova i iznos sredstava za dodjelu. „S druge strane, kod natječaja na nižoj razini kriteriji ocjenjivanja (ako su uopće objavljeni) nisu objektivni pa je vrlo teško izračunati mogući broj bodova, rang ljestvice s dodijeljenim bodovima se ne objavljuju te se vrlo često iznos potpore neopravdano smanjuje, kako bi se potpora dodijelila što većem broju prijavitelja, bez obzira na to što projekte financiraju u mnogo manjem intenzitetu potpore od zatraženog. To dovodi prijavitelje do toga da svoje projekte ne uspiju dovršiti do kraja ili na razini kvalitete koju su prvotno predvidjeli dok ih dodijeljena sredstva obvezuju da svoje projekte u potpunosti realiziraju“, objasnila je Katarina.

Povezano:

U Hrvatskoj nedostaju inovacije i uvođenje tehnologije

Važno je procijeniti na koje natječe se javiti, a treba uzeti u obzir i one na koje se javlja jako mali broj ljudi. „Dok se neki pozivi zatvaraju u roku od nekoliko sati ili čak minuta, postoje pozivi koji su bili ili jesu otvoreni više od godinu dana. To su pozivi koji su otvoreni do iskorištenja sredstava, ali je interes za njih manji u odnosu na neke druge pozive“, istaknula je Katarina.

Primjeri takvih poziva jesu pozivi koji su otvoreni od 2018. godine kao što su internacionalizacija poslovanja, znakovi kvalitete, inovacijski vaučeri i certifikacija proizvoda.

Na hrvatskom tržištu, kad je riječ o korištenju sredstava iz EU fondova, zapostavljene su inovacije i implementacija suvremenih informatičkih tehnologija. „Veliki problem je što većina poduzetnika ne razmišlja ‘izvan okvira’. Upravo inovacije i kreativnost poduzetnika su osnovni elementi na kojima će EU temeljiti bespovratne potpore i tako poticati i usmjeravati poduzetnike“, objasnila je Katarina, dodajući: „Ulaganje EU bit će usmjereno i na poduzetničke aktivnosti vezane uz obnovljive izvore energije i digitalizacije (e-poslovanje, e-trgovina i umrežavanje poslovnih procesa).“

U novom programskom razdoblju naglasak će se staviti i na malo i srednje poduzetništvo, a uz inovacije poticat će se i energetska učinkovitost. Pet glavnih ciljeva u novoj financijskoj perspektivi bit će pametnija (inovativna i pametna rješenja), zelenija (smanjenje emisije ugljika i čistu energiju, kružno gospodarstvo i prilagodbe klimatskim promjenama), povezanija, Europa s istaknutijom socijalnom komponentom i Europa bliža građanima.

kako pripremiti EU projekt
Kristina Radolović – kako pripremiti EU projekt

Koje natječe ne treba propustiti ove godine?

Ova godina je specifična jer smo na kraju financijske perspektive 2014. -2020. godine što znači da se preostali pozivi moraju objaviti do kraja 2020. godine dok je rok za provedbu svih projekata najkasnije do 2023. godine.

Prema indikativnom godišnjem planu OP „Konkurentnost i kohezija“ za 2020. godinu i najavi je tek pet poziva od koji su samo dvoje namijenjena poduzetnicima: „Jačanje međusobne povezanosti MSP (klasteri)“ namijenjen jačanju međusobne povezanosti MSP kako bi ojačali svoju poziciju na tržištu te poziv „Integrator“ namijenjen transferu tehnologija i novih inovativnih proizvoda MSP-ova u okviru strateških partnerstva među poduzećima, poboljšanje inovativne sposobnosti poduzeća kako bi ih pripremili za uspostavljanje dugoročnih dobavljačkih odnosa s drugim poduzećima.

„U tijeku je objava indikativnih godišnjih planova poziva na dostavu projektnih prijedloga iz preostalih Operativnih programa te sve zainteresirane pozivamo da redovito prate naše web stranice na kojima će biti objavljene sve novosti vezano uz mogućnosti financiranja u 2020. godini“, rekla je Katarina.

„U svakom slučaju, kako sam prethodno već navela, kvalitetna projektna prijava počiva na dobro razrađenoj i analiziranoj projektnoj ideji te savjetujem poduzetnike da s razradom svojih ideja započnu na vrijeme. Dakle, projekt se ne kroji isključivo na temelju otvorenog poziva, već se on temelji na realnim potrebama korisnika i na prethodno dobro razrađenoj ideji“, zaključila je Katarina.  

Foto: Privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

neuredni ljudi

Jesu li vaši kolege vrlo neuredni ljudi? Evo što možete učiniti

Neuredni ljudi koji s vama dijele neki životni prostor definitivno su dodatni faktor stresa. To mogu biti ljudi s kojima živite,...
- Advertisment -