Ne morate znati kodirati da bi stvorili biznis u tehnološkoj industriji

Već smo upoznati s činjenicom da nema mnogo žena u tehnološkoj industriji. I to nije samo zbog toga što većinu žena ne zanima karijera u tom području, nego zbog toga što se žene od malih nogu uči da su to „muška zanimanja“ i usmjerava ih se u zanimanja koja su “primjerenija” ženama, poput učiteljskih, zdravstvenih i sličnih.

Još jedan faktor koji često pridonosi manjku, i možda je čak najviše zaslužan, je taj što mnogi ljudi, ne samo žene, misle da moraju imati specifične vještine potrebne da bi uspjeli i razvili biznis u tom području. Vještine poput kodiranja. I tu mnogi griješe. Kodiranje vam nije potrebno da bi gradili biznis na području tehnologije.

Kodiranje nije uvjet za uspjeh u tehnološkoj industriji

Angela Benton, osnivačica i CEO kompanije NewME Acclerator u intervjuu za portal Inc. objasnila je zašto programiranje nije nužna vještina, niti uvjet da bi uspjeli u tehnološkoj industriji.

„Mnogi ljudi misle da je kodiranje odgovor na pitanje kako potaknuti više poduzetnika na osnivanje biznisa u tehnološkoj industriji“, rekla je Angela te nadodala da se baš i ne slaže s time.

„Mislim da je to korisna vještina koja vam može pomoći da upravljate biznisom, ali ne mislim da je nužna kako bi bili uspješni u tehnološkoj industriji.“

Zašto nije nužna? Angela misli kako je potreba za znanjem kodiranja zapravo učenje ljudi da ostanu na nižim razinama, umjesto da rastu i stvaraju bogatstvo za sebe, svoje obitelji i društvo u cjelini.

A dokaz da vam za uspjeh u tehnološkoj industriji nije potrebno znanje kodiranja, a ni fakultet na kojem se takva i slična znanja stječu imamo i u našim krajevima u obliku dvije iznimno uspješne poduzetnice, Anite Bušić i Antonije Horak.

Anita Bušić po struci je molekularna biologinja. Nakon godina rada u raznim tvrtkama, Anita se našla bez posla i odlučila pokrenuti svoj startup. Spojila je svoje znanje o molekularnoj biologiji s idejom o izradi softverskog programa za personalizirani program prehrane, tjelovježbe i otpuštanja stresa. Kako nije nikada imala svoju tvrtku, pripremala se za poduzetništvo dvije godine, pohađala je razne radionice i edukativne programe, a podršku je pronašla i u bratu Josipu koji joj je pomogao svojim tehnološkim znanjima.

Anita se iz svoje struke otisnula u sasvim nepoznate vode – poduzetničke i tehnološke. Ali, nakon mnogo truda i učenja, uslijedio je uspjeh i brojne nagrade.

Još jedan primjer je i spomenuta Antonija Horak, koja je zajedno s Petrom Klasić i suprugom Tomislavom, nedavno lansirala aplikaciju Tuto Tod namijenjenu roditeljima djece od jedne do pet godina koja usmjerava roditelje kako se kreativno igrati i kvalitetno ispuniti vrijeme svojoj djeci.

Ni Antonija nije imala prijašnjih iskustava u tehnološkom području, iako je već imala iskustva u poduzetništvu. Tuto Tod je prošao program u ZIP-u i time dobio i prvu investiciju. Na startup natjecanju Zagreb Connect osvojio je 3. nagradu. Ostvarili su i državne poticaje HAMAG BICRO-a, ali i poticaje Grada Zagreba. Korak po korak i nakon uloženog truda i vremena, aplikacija Tuto Tod se odnedavno našla na tržištu.

Takvih primjera uspješnih ljudi koji nisu imali završene “potrebne” fakultete, ni stručna znanja, ima mnogo, ali su imali dobru ideju i želju za uspjehom, koji su zajedno s upornošću i marljivim radom rezultirali uspješnim biznisom.

 

PPUB-Disclaimer

Foto: 123rf

POVEZANI ČLANCI:

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Bespovratne potpore za digitalizaciju

Natječaj za bespovratne potpore za digitalizaciju eliminira većinu tvrtki i obrta...

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je poziv "Bespovratne potpore za digitalizaciju" namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Cilj je osigurati...