Pomicanje sata – je li ova praksa zapravo korisna? – Women in Adria

Ove nedjelje, 26. ožujka, čeka nas još jedno pomicanje sata. Službeno će, u 2 sata ujutro, započeti ljetno računanje vremena. Iako su satovi koje koristimo pretežito digitalni, pa se promjena dogodi automatski, sigurno barem u dnevnom boravku na zidu imate dobri stari mehanički sat čije kazaljke treba pomaknuti ručno.

Pomicanjem kazaljki jedan sat unaprijed vrijeme u 2 sata računa kao 3 sata. Ljetno računanje vremena završit će 29. listopada.

Iako je Europska unija još prije nekoliko godina najavljivala da će ukinuti ljetno i zimsko računanje vremena i usvojiti jedinstveno, to se zasad nije dogodilo. Još 2018. godine provedeno je istraživanje unutar Europske unije, na 4,6 milijuna ljudi, a čak je 84 posto bilo za ukidanje promjene vremena. Tad je dogovoreno da se 2021. ukida ova praksa no to se nije ostvarilo. Zašto? Jer se nije moglo usuglasiti koje će vrijeme biti stalno – ono ljetno ili zimsko.

Kad i kako je pomicanje sata postalo praksa?

Ljetno računanje vremena prvi je put 1784. godine spomenuo Benjamin Franklin u jednom pismu urednicima lista Journal of Paris, no kako je bila riječ o šaljivom članku, nije jasno je li Franklin doista želio tako nešto predložiti Francuzima. Ovaj je sustav ozbiljno predložio William Willett u članku „Waste of Daylight“ (Gubitak dnevnog svjetla), objavljenom 1907. godine, ali nije uspio uvjeriti britansku vladu da ga prihvati, unatoč nemalom lobiranju.

Zamisao o ljetnom računanju vremena prvi je put ostvarena u Njemačkoj i Austro-Ugarskoj za Prvog svjetskog rata, od 30. travnja do 1. listopada 1916. godine. Ubrzo je taj primjer slijedila i Velika Britanija, od 21. svibnja do 1. listopada 1916. godine. No od prakse se relativno brzo odustalo.

Ipak, naftna kriza koja se dogodila 70-ih godina prošlog stoljeća jedan je od vodećih razloga za uvođenje ljetnog računanja vremena 1980. godine. Bilo je nužno uštedjeti električnu energiju, a uvođenjem ljetnog računanja vremena nastojalo se čim više iskoristiti dnevno svijetlo. Niti dan danas nije jasno je li računica dala rezultate tijekom više od 40 godina od svog uvođenja.


Pročitajte više: Kako se riješiti proljetnog umora?


Koliko se energije uštedjelo?

Bilo je mnogo proturječnih studija o tome je li se uštedjela energija. U Sjedinjenim Američkim Dravama izvješće Ministarstva energetike iz 2008. pokazalo je da je produženo ljetno računanje vremena koje je potpisao George W. Bush 2005. uštedjelo oko 0,5 posto ukupne potrošnje električne energije po danu, piše NY Times.

Iste je godine studija Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja otkrila je da je promjena ljetnog računanja vremena suprotno namjeri politike povećala potražnju za električnom energijom za oko 1 posto. U Indiani su računi za struju porasli za 9 milijuna dolara godišnje i povećala se emisija plinova.


Pročitajte više: Knjige o održivosti – 5 knjiga koje će vam pomoći da živite zelenije


Pomicanje sata u Jugoslaviji od 1983.

Kada se prvi puta počelo primjenjivati, zimsko računanje vremena počinjalo je posljednje nedjelje u rujnu, a završavalo posljednje nedjelje u ožujku. Tek Direktivom EU iz 1996. godine, početak zimskog računanja vremena pomaknut je na kraj listopada.

Na Hrvatskom tlu se ljetno računanje vremena prvi put koristilo od 1916. do 1918., za vrijeme austrougarske vladavine, potom za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, te za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske od 1941. do 1945.

Od 1983. godine u Jugoslaviji, pa tako i u Hrvatskoj, ponovno je uvedeno ljetno računanje vremena, a ta se praksa zadržala do danas.

Foto: Canva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

idealna temperatura klime za hlađenje

Ovo je idealna temperatura klima uređaja ako želite ostati zdravi

Na klima uređaj ljeti gledamo kao na nekog superheroja. Vanjske temperature penju se i do 40 Celzijevih stupnjeva i jedva se...
- Advertisment -