Poskupljenja nakon uvođenja eura – pohlepa ili složeniji problem?

Službenim uvođenjem eura mnogi su Hrvati postali još svjesniji razlika u cijenama nekih istih ili sličnih proizvoda u Hrvatskoj i primjerice Njemačkoj, no vrlo je paušalno raditi takve usporedbe bez uključivanja brojnih drugih parametara koji u konačnici utječu na formiranje prodajne cijene trgovaca. Tako se kod čitatelja stvara percepcija kako su hrvatske trgovine iskoristile inflaciju i euro za profitiranje što kod većine nije slučaj.

Kako je i po kojoj cijeni roba uvezena?

Prvo i osnovno je pitanje po kojim cijenama su hrvatske web trgovine uopće nabavile robu o kojoj govorimo. Ako su je i uvezle direktno od distributera pitanje je mogu li svojim prodajnim kapacitetima uopće konkurirati kod dobavljača za povoljnije cijene. Brojni brendovi koji se proizvode izvan EU imaju u EU generalnog zastupnika koji je rijetko u Hrvatskoj naprosto jer smo premalo tržište. To znači da hrvatski prodavači kako bi uopće plasirali robu na naše tržište često nabavljaju robu iz druge ili treće ruke što dakako povećava nabavnu cijenu sa svakim subjektom uključenim u lanac distribucije.

Nakon toga treba uzeti u obzir troškove logistike. Možemo se nadati kako će s ulaskom Hrvatske u schengenski prostor s vremenom doći i do snižavanja transportnih troškova barem u omjeru u kojem su čekanja prijevoznika na graničnim prijelazima utjecala na cijenu transporta robe. No, to se neće dogoditi preko noći.

Sve i da su hrvatski trgovci nabavili robu po jednakim cijenama kao oni u Njemačkoj ili Sloveniji, politika kreiranja cijena u maloprodaji ne ovisi samo o čistoj nabavnoj cijeni.

Nije neuobičajeno da trgovac prodaje jednak proizvod po različitim cijenama na različitim tržištima, pa čak i unutar istog tržišta, ali u različitim poslovnicama. Osim samog troška nabave proizvoda u fizičkim poslovnicama u prodajnu cijenu robe ugrađeni su i troškovi poput najma prostora, režijskih troškova poslovnice, troškova rada zaposlenika, troškova skladišta i drugi troškovi poslovanja poduzetnika. To su troškovi poput polica osiguranja, bankovnih naknada, parafiskalnih nameta i slično. Sve te troškove nužno je uzeti u obzir pri kreiranju cjenovne politike, a s ciljem pozitivnog poslovanja.


Pročitajte više: Uz ova 4 savjeta zajamčena je uspješna štednja u doba poskupljenja


Webshop je jeftiniji za održavanje

Vrlo često vidimo i kako se tvrtke odlučuju za različite cijene na webshopu u odnosu na one u fizičkoj trgovini. Troškovi online poslovanja mogu biti niži od troškova fizičke poslovnice, no i tu je pri kreiranju cijena potrebno uzeti u obzir troškove održavanja online infrastrukture, dostave, digitalnog marketinga i slično.

U konačnici i sam prelazak na euro proizveo je dodatne troškove osobito online trgovcima koji su morali provesti značajne zahvate na svojim web trgovinama.

Ako uspoređujemo cijene u web trgovini, važno je znati i da svi web trgovci ne skladište robu (recimo u slučaju dropshippinga) i samim time mogu ponuditi nešto nižu cijenu od onih trgovaca koji prodaju robu s vlastitog skladišta i moraju osigurati prostor, plaćati režijske troškove i u konačnici vezati kapital u zalihe.


Pročitajte više: Režijski troškovi i dalje će rasti. Pitale smo iskusne CFO-ovke kako se nose s njima


Veličina tržišta snažno utječe na cijenu

Na kraju, osim troškovnog dijela računice, veliku ulogu u kreiranju cijena igra i veličina tržišta. Veće tržište znači veći promet, a sukladno tome i lakše pokrivanje fiksnih troškova uz manje marže. Webshop koji posluje isključivo na tržištu Hrvatske u usporedbi s primjerice web trgovinom u Njemačkoj koja je tržište od 83 milijuna stanovnika, mora kalkulirati sa značajno manjim očekivanim prometom što će značiti i veće cijene. Upravo radi svega navedenog uspoređivanje cijena u različitim online trgovinama na različitim tržištima nije tako crno-bijelo i potrebno je u obzir uzeti više parametara.

Očekujem li da će se cijene kod nas približiti cijenama u drugim državama? Mislim da to nije nešto što će se dogoditi vrlo brzo i u svim kanalima maloprodaje. Do određene mjere će tržište samo regulirati cijene, osobito u online prodaji gdje je kupcima daleko lakše brzo usporediti cijene kod više prodavatelja i trgovci će se jednostavno morati prilagoditi ako žele biti konkurentni. Možemo se nadati da će ulaskom Hrvatske u eurozonu i schengenski prostor nabava robe biti lakša, brža i jeftinija, te da ćemo s vremenom moći očekivati određeni pad cijena.

Ne zaboravimo niti to da Hrvatska ima jednu od najvećih stopa PDV-a u Europi. Dakle, sve i da ne uzimamo u obzir uopće sve gore navedene razlike u troškovima trgovaca, hrvatski potrošač će i dalje platiti više za isti proizvod u Hrvatskoj od potrošača primjerice u Njemačkoj jednostavno radi većeg PDV-a kojeg plaća u cijeni proizvoda.  

Autorica: Ivana Balić, dipl.oec., Eduplusco, obrt za poslovno savjetovanje i edukacije u maloprodaji

Foto: Canva / Ivana Balić LinkedIn

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

orka grupa

Povezali se Fisherija, the meat, Wine&Friends i Mesoprerada

Dobro poznata društva Bosnić, Fisherija, Slavonica i LU-MA Ekskluziv povezali su se u ORKA Grupu kako bi zajednički osnažili tržišnu poziciju...
- Advertisment -