Natalia Ivanjko: “Baviti se znanošću nije jednostavno, ali uživam u onome što radim.”

Na pragu doktorata, dobitnica stipendije L’Oréal – UNESCO programa „Za žene u znanosti“ u 2022.godini, Natalia Ivanjko zaposlena je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a završila je molekularnu biotehnologiju na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu. Još od školskih dana zanimale su je kemija i biologija, a studij biotehnologije je odabrala zbog mogućnosti praktične primjene znanosti, kao i širokog spektra zaposlenja.

Regenerativna medicina kao praktična primjena biotehnologije

Za vrijeme stručnog osposobljavanja u poduzeću Genera Istraživanja, koje se bavi razvojem lijeka za regeneraciju kostiju, surađivala je s akademikom Slobodanom Vukičevićem koji je prepoznao njezin potencijal i u konačnici ju zaposlio kao doktorandicu na Znanstvenom centru izvrsnosti za reproduktivnu i regenerativnu medicinu, na podjedinici Regenerativna medicina. Svoj doktorski rad planira obraniti kroz dva mjeseca.

Njihovo je polje interesa regeneracija kostiju iz čega proizlazi tema njezinog doktorskog rada. Konkretno, rade na testiranju novih formulacija lijeka OSTEOGROW, inovativnog terapeutskog rješenja za regeneraciju kostiju.

Efikasnost i sigurnost lijeka OSTEOGROW ispitivani su u kliničkim studijama u Beču i  zagrebačkoj Klinici za traumatologiju, u indikacijama visoke osteotomije tibije i frakture distalnog radijusa.

„Indikacije za koje se lijek OSTEOGROW također može koristiti su liječenje degenerativnih bolesti diska, ali i nesraslih prijeloma.“

Ivanjko u svojem doktoratu ispituje nove formulacije OSTEOGROW-a koje uključuju dodatak biokeramičkih čestica na bazi kalcij fosfata, u cilju poboljšanja biomehaničkih svojstava lijeka. Osim toga, bitna stavka je i usporedba osnovne formulacije lijeka OSTEOGROW s jedinim komercijalno dostupnim lijekom za regeneraciju kostiju koji se temelji na osteoinduktivnim BMP molekulama, koji je u kliničkoj primjeni pokazao dosta nuspojava.


Pročitajte više: Ana Novačić s PBF-a: “Što više znamo o genima, to je lakše manipulirati njima.”


“Puno znanstvenika i liječnika odlazi raditi u inozemstvo zbog boljih poslovnih prilika i plaća.”

Ivanjko se osvrnula i na uvriježeno mišljenje kako hrvatska znanost ‘stoji’ i ne napreduje.

„Puno znanstvenika i liječnika odlazi u inozemstvo zbog boljih poslovnih prilika i plaća. Znanstvene ustanove i  laboratoriji su puno bolje opremljeni, dakle, možete raditi kompleksnije analize i u konačnici biti puno kreativniji. S druge strane, baviti se znanošću u Hrvatskoj nije jednostavno, jer laboratoriji često nisu dobro opremljeni“ iskreno nam govori.

„Mislim da se znanstvenici u Hrvatskoj trude i postižu izvrsne rezultate, ali mislim da uvijek može bolje, ali za to su potrebne i ozbiljne infrastrukturne investicije, međutim to je više stvar politike.“

Znanstvenici se u Hrvatskoj najčešće financiraju preko Hrvatske zaklade za znanost. Najčešće takva financiranja nisu dovoljna ako želite nabaviti određene instrumente, ili pak zaposliti više ljudi.

Ivanjko želi da Hrvatska bude konkurentnija u znanosti što se može postići boljom opremljenošću znanstvenih institucija i suradnjom između domaćih znanstvenika. Nadodaje kako laboratorij u kojem radi surađuje s brojnim institucijama u Hrvatskoj i inozemstvu.

regenerativna medicina

“Prekovremeni rad i dolazak vikendima na posao česta je stavka ovog posla, ali s obzirom na to da jako volim svoj posao nemam osjećaj da radim.”

U doktorskom studiju uživa, iako ponekad zna biti naporno. Zaposlena je na projektu, te ne radi u nastavi sa studentima, što smatra da joj olakšava organizaciju vremena te se više može posvetiti znanosti.

„Uglavnom, polaganje ispita u sklopu doktorskog studija ne predstavlja veliki izazov, ali znanost i znanstvena istraživanja, iziskuju puno vremena i odricanja. Prekovremeni rad i dolazak vikendima na posao česta je stavka ovog posla, ali s obzirom na to da jako volim znanost i svoj posao, nemam osjećaj da radim.“

Smatra da posao znanstvenice ne narušava njen privatan život. Naravno, privatni život svakako izgleda drugačije uz naporan znanstveni rad.

„Nema više toliko druženja s prijateljima nakon posla. Često ostanem duže na poslu i budem umorna,“ otvoreno govori Ivanjko. „Često vam najbolji prijatelji postanu ljudi s posla.“


Pročitajte više: Dr. sc. Katarina Mužina: “Hrvatska je sjajna za žene i želim ostati ovdje.”


Hrvatska je dobro mjesto za život, ali hrvatska znanost treba napredovati

Što se tiče njezine daljnje karijere, nije sigurna u kojem će se smjeru ići, no svakako želi privesti projekt na kojem trenutno radi kraju. Ističe kako u sklopu čitavog projekta još ima neodgovorenih pitanja, te da još postoji dio istraživanja koji nije objavljen i koji su trenutno još u pripremama za objavu u znanstvenim časopisima.

Također, razmišlja o odlasku u inozemstvo na postdoktorsko usavršavanje, primjerice uz Marie-Sklodowska Curie stipendiju, no otvorena je i za druge opcije ovisno o tome što joj se čini zanimljivim. Ne isključuje ni da će u nekom trenutku završiti u farmaceutskoj/biotehnološkoj industriji, što je i na početku karijere i očekivala.

„Obično kad si nešto zacrtate, odete drugim putem.“

Izrazila je želju da neko vrijeme radi u inozemnom laboratoriju, te da se nakon toga vrati u Hrvatsku s novim znanjima te doprinese napretku laboratorija u kojem radi te da u konačnici i započne s vlastitim projektima.

Općenito, smatra da je Hrvatska vrlo sigurna za život, te da imamo određeni standard koji je dobar.

„Mislim da je Hrvatska zapravo jako dobro mjesto za život“ pri čemu nadodaje, „Željela bih da se situacija u Hrvatskoj poboljša jer u našoj zemlji postoji veliki potencijal, a ulaganje u znanost je najbolja investicija.“

“Pitanje je tko je na vodećim pozicijama. To su najčešće muškarci.”

Laboratorij u kojemu trenutno radi većinski je sastavljen od žena, te smatra da broj žena u znanosti u stvari nije problem.

„U branši znanosti rekla bih da brojke govore u korist žena, no pitanje je tko je na vodećim pozicijama, odnosno tko su voditelji laboratorija i projekata. To su češće muškarci, barem je to moj dojam.“

Ni sama nije sigurna zašto je to tako. S jedne strane smatra da je ženama teže uskladiti majčinstvo i znanstvenu karijeru, s obzirom na to da znanost kao struka zahtjeva dosta prekovremenih sati i odricanja. Dodatno, čini joj se da žene i muškarci, generalno govoreći, imaju drugačije karakterne osobine odnosno postoji razlika u pristupima u poslu, analitičnosti i sklonosti rizicima.

Nedavno je sudjelovala na znanstvenom kongresu u Torontu, pri čemu ipak stječe dojam da je broj žena na vodećim pozicijama u znanosti ravnopravniji nego u Hrvatskoj, puno bliže onom idealu 50:50.

„U konačnici, unatoč svim preprekama na koje nailazimo u karijeri, svoj uspjeh ipak najvećim dijelom definiramo sami bez obzira na spol.“

Foto: Natalia Ivanjko, „Za žene u znanosti“

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Silvija Dološić Groznica Ilok

„Jednog će dana moja Lota biti ponosna na svoju mamu“ –...

Silvija Dološić Groznica Voditeljica je odjela za komunalne poslove, poljoprivredu i zaštitu okoliša Grada Iloka. Svojim je angažmanom na poslu i...
- Advertisment -