Padaju li zaista obiteljska poduzeća na trećoj generaciji?

Postoji rasprostranjen mit da obiteljska poduzeća obično padaju na trećoj generaciji. Možda ste ga i čuli, a izgleda da ima i određeno empirijsko uporište. No, je li zaista istinit i trebate li se bojati za poslovno nasljeđe koje ostavljate djeci i unucima? Treća generacija obiteljskih poduzeća mogla bi sa sobom nositi neke neočekivane zaokrete.


Pročitajte još: 5 stvari koje morate znati ako preuzimate obiteljski biznis!


Često se misli kako su obiteljska poduzeća mnogo krhkija od drugih vrsta biznisa. Ovo se mišljenje nerijetko pojavljuje i u znanstvenoj literaturi koja se bavi ovakvom vrstom poduzeća, a spominje se i “pravilo treće generacije” prema kojem većina poduzeća ne preživi rukovodstvo treće generacije obitelji.

Pravilo treće generacije

No, izgleda da ova percepcija ipak ne diktira stvarne životne cikluse obiteljskih poduzeća. Istraživanja su pokazala da obiteljski biznisi mogu biti mnogo dugovječniji nego ostale kompanije. Ustvari, oni se redovito nalaze na listama najdugovječnijih kompanija na svijetu, a u dobroj su poziciji da ostanu relevantni i izrazito kompetitivni kroz cijelo 21. stoljeće, piše Harvard Business Review. Od kud ona “pravilo tri generacije” i zbog čega je toliko popularno?

Izgleda da se ovaj mit temelji na studiji iz 1980. godine, koja je nekako postala izrazito citirana. Istraživači su na određenom uzorku kompanija proučavali koje od njih još uvijek posluju unutar vremenskog perioda njihovog proučavanja. Grupirali su kompanije u blokove od 30 godina koji su ugrubo predstavljali generacije. Samo se jedna trećina generacija u studiji uspjela održati do druge generacije, a 13% do treće.

Nekoliko je problema s ovim zaključcima. Prvo, studija, za razliku od onih koji su je citirali, navodi da je trećina obiteljskih poduzeća izdržala do kraja druge generacije, što je period od 60 godina, sudeći prema vremenskim okvirima postavljenima u studiji. Drugo, u studiji se ne navodi da je prosječni vijek ostalih kompanija otprilike 15 godina, što znači da ne izdrže niti jednu generaciju. Treće, studija ne navodi razloge propadanja kompanija. Naravno da je dio propao zbog nezainteresiranosti ili svađe unutar obitelji, no jako velik dio vlasnika prodao je obiteljsko poduzeće i započeo novi biznis, što se nikako ne može smatrati neuspjehom.

Mit o tri generacije postao je toliko utjecajan da se za neke kompanije pretvorio u samoispunjavajuće proročanstvo. Stručnjaci za obiteljska poduzeća i osnivači tvrtke BanyanGlobal Family Business Advisors, Josh Baron i Rob Lachenauer, u članku za HBR navode primjer uspješnog obiteljskog poduzeća kojeg su savjetovali. Nezavisni član odbora rekao je vlasničkoj obitelji da ne smiju prepuštati poduzeće sljedećim generacijama ako žele osigurati njegov opstanak. Na kraju su Baron i Lachenauer odgovorili vlasnike od prepuštanja poduzeća vanjskim vlasnicima, a oni nisu požalili odluku.


Pročitajte još: Pokrenuli ste obiteljski biznis ili radite u njemu? Ovo su najvažniji pravni i društveni detalji na koje morate pripaziti


Treća generacija obiteljskih poduzeća – novi interesi i trendovi

“Ipak, treba priznati da generacijska tranzicija predstavlja jedan od najvećih izazova u obiteljskim poduzećima i pravi test za obiteljske odnose i samo poduzeće koji mnogi ne uspijevaju uspješno savladati”, napomenula je Mirela Alpeza, izvanredna profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku i direktorica Centra za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva (CEPOR).

Alpeza također ističe da je mit o trećoj generaciji utemeljen na klimavim nogama, te nikako nije primjenjiv na stvarnim poduzećima. Što se tiče situacije u Hrvatskoj, napominje kako ne možemo govoriti o internim iskustvima jer je kod nas u tijeku tek povlačenje prve generacije poduzetnika koji su svoja poduzeća osnovali tijekom devedesetih godina.

“Tek protekom vremena moći ćemo ustanoviti koliko će privatnih poduzeća u Hrvatskoj biti preneseno na djecu i postati u punom smislu riječi obiteljska, ali čini se, prema podacima koje ima CEPOR, da će se to dogoditi u manje od 50% slučajeva. U obiteljskim poduzećima u Hrvatskoj još su uvijek prisutne dvije, ponekad i tri generacije i bez obzira na to što su pripadnici druge generacije formalno možda preuzeli ključne funkcije u poduzeću, ne možemo reći da su potpuno samostalno profunkcionirali u vodećoj ulozi. Tek kada se to dogodi, pa još prođe neko vrijeme u kojem će se vidjeti rezultati koje ostvaruje druga generacija – moći ćemo dati svoj sud o tome koliko je uspješna bila tranzicija s prve na drugu generaciju i koliki je udio poduzeća u privatnom vlasništvu koja su u tim procesima (p)ostala obiteljska”, kaže.


Pročitajte još: Žene i obiteljski biznis


Alpeza ističe kako je u Hrvatskoj, za razliku od ostalih zemalja, još uvijek prisutan tradicionalan pristup poduzetništvu. “Kada razgovarate s poduzetnicima u inozemstvu oni često za svoje poduzeće kažu da je ono njihov ‘projekt’. Tako je lakše odmaknuti se korak od poduzeća i racionalno sagledati što ono pozitivno i negativno donosi, nego kada ga gledamo iznutra i sebe nužno kao njegov dio. Ta dinamika ulaska i izlaska iz biznisa, kupovine, prodaje i spajanja je tipična za poduzetničko okruženje razvijenih zemalja i to je nešto što već polako postaje i naša stvarnost i na što ćemo se i mi vremenom naviknuti”, objasnila je.

Stoga, iako su obiteljska poduzeća jednako važna za obitelji kao i za ekonomiju u cijelosti, strah o propadanju jednog određenog poduzeća u određenoj je generaciji suvišan. Kao što ljudi starije dobi koji napuštaju poduzeća imaju drugačije planove, tako i njihova djeca vjerojatno imaju drugačije planove. Tržišta se neprestano mijenjanju, a Alpeza objašnjava da specifično obrazovanje i aktualni trendovi često uvjetuju da treća generacija obiteljskih poduzeća preusmjeri pažnju na druge mogućnosti.

Stoga možemo zaključiti da uspješna prodaja obiteljskog biznisa u sljedećim generacijama predstavlja jednak uspjeh tih generacija kao i izgradnja poduzeća prethodnih generacija, dok produžuje vijek tog biznisa. Jednako tako, za tržište u cjelini pozitivno je osnivanje novih poduzeća od strane novih generacija, što je čest slučaj u poduzetničkim obiteljima.

Foto: Pexels/Cottonbro

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

konferencija žene u znanosti medicini i farma biznisu

Dolazi konferencija “Žene u znanosti, medicini i farma biznisu” – Stare...

Iako u Hrvatskoj žene čine 49 posto zaposlenih u znanosti njihov udio na vodećim pozicijama je još uvijek zanemariv​. Farmaceutskoj industriji kronično nedostaje...
- Advertisment -