Rasprava o Euru: Žene se nalaze na kovanicama samo dvije EU države, evo tko su one

Ovih se dana podigla prilično velika medijska prašina o odabiru simbola za kovanice Hrvatskog Eura, a posebno su usijani bili komentari na društvenim mrežama. U središte pozornosti ponovo se uspjelo uvući suparništvo između Srbije i Hrvatske, a mi smo se radije zapitali – nalaze li se uopće žene na kovanicama Eura, i tko su one?

Žene na kovanicama kao fiktivni likovi?

Ispada da ih je vrlo malo. Nacionalne strane kovanica, ako se radi o portretima osoba, uglavnom krase muškarci. Portret žene nalazi se na kovanicama Austrije, Nizozemske, Latvije i Grčke, no u slučaju posljednje dvije države radi se o fiktivnim ženskim likovima. Na grčkoj kovanici od dva eura prikazana je mitska scena s mozaika iz Sparte, u kojoj Zeus otima princezu Europu. Kovanice od jednog i dva Eura na latvijskoj inačici krasi zamišljeni lik Latvijske djeve koja simbolizira Republiku Latviju i slobodu.


Pročitajte još: Žena na američkoj novčanici ponovno prioritet, a što je s hrvatskim?


Nizozemska je za svoju kovanicu od dva eura odabrala kraljicu Beatrix, koja je zemljom vladala do 2013. godine, kada je tron prepustila sinu, te je ušla u povijest kao najstarija vladajuća monarhinja u toj zemlji. Likovi monarha na kovanicama u prošlosti su bili nezaobilazni, a mnoge su države i danas odlučile sačuvati tu tradiciju. Posvetimo se stoga malo više kovanici Austrije.

Žena koja je inspirirala Nobelovu nagradu za mir

Austrija je kao simbol za svoju kovanicu od dva eura odabrala portret radikalne pacifistkinje, barunice Berthe von Suttner koja je 1905. godine primila i Nobelovu nagradu za mir. Rođena je u plemićkoj obitelji, a otac joj je preminuo prije njezinog rođenja. Majka, koja je bila građanskog porijekla, prokockala je cijelo nasljeđe, a mlada je Berta čekala najbolju priliku za udaju koja bi joj priskrbila materijalni opstanak, kao što se i očekivalo od žena tog doba.

Nakon što je napunila 30 godina, njezin se život popuno promijenio. U želji da bude neovisna, počela je raditi kao guvernanta u obitelji Suttner gdje je upoznala i svog budućeg supruga. Njegova se obitelj isprva protivila njihovom braku, stoga je mladi par sreću potražio na Kavkazu, u današnjoj Gruziji. Tamo su krpali kraj s krajem povremeno držeći instrukcije i pišući.


Pročitajte još: Nakon više od jednog stoljeća američku novčanicu krasit će ženski lik


O postojanju mirovnih pokreta, u koje su uključene mase ljudi, saznala je tek 1886. godine kada se vratila u Austriju, i to prije svega od svog dugogodišnjeg prijatelja, milijunaša i izumitelja dinamita, Alfreda Nobela. Uz njega se počela oduševljavati idejom nacionalnih mirovnih pokreta. Von Suttner je bila prva žena koja je primila ovu Nobelovu nagradu za mir. Autorica je jednog od najutjecajniji romana 19. stoljeća, anti-ratne drame “Položite oružje”, za koji joj je i dodijeljena nagrada.

Iako su mnogi u to vrijeme naslov romana smatrali provokativnim, utjecaj njezine antimilitarističke poruke na javnost bio je ogroman. Njezino djelo prvi je drastičan i brutalistički prikaz rata u književnosti, a autorici je preko noći donio veliku slavu. Počela je držati predavanja u čitavoj Europi, ali i SAD-u.

Postala je jedna od najaktivnijih liderica mirovnog pokreta, a najveći dio svog vremena posvetila je pisanju o miru, posjećivanju međunarodnih mirovnih kongresa, osnivanju mirovnih grupa i regrutiranju novih članova. Pomogla je u formiranju Mletačke mirovne skupine 1891. godine, pokrenula je Austrijsko mirovno društvo, prisustvovala je prvom međunarodnom mirovnom kongresu i pokrenula fond potreban za osnivanje Bernskog mirovnog biroa.


Pročitajte još: Gdje su žene na novčanicama?


Još je za svog života bila slavljena kao generalica mirovnog pokreta. Imala je presudan utjecaj na odluku Alfreda Nobela da među nagrade uvrsti i nagradu na mir, a neki smatraju i da je Nobel bio zaljubljen u nju. Smatra se i jednom od liderica pokreta za oslobođenje žena, teme koja je snažno prisutna u svim njezinim romanima.

Mnogo se njezinih ideja i ciljeva kasnije ostvarilo, osim onog najvećeg i najvažnijeg – mira u svijetu. Mnogi su je podrugljivo nazivali ‘mirovnom Berthom’, no ništa je nije pokolebalo, a njezino nasljedstvo u smislu utjecaja na svijet i danas je veliko.

Foto: The Nobel Prize

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

elegantna haljina

Elegantna haljina može se nositi na više od jednog načina –...

Anh Sundstrom modna je blogerica iz Tiburona, SAD. Na svojem blogu 9to5 chic dijeli prekrasne i jednostavne modne kombinacije, te nam...
- Advertisment -