Žene na ovoj C-level poziciji zarađuju više od muškaraca

Već nam je poznata činjenica da nema mnogo žena na vodećim pozicijama. Isto tako nam je poznato da su žene za isti posao plaćene manje od muškarca i to u gotovo svim industrijama i na svim pozicijama. Štoviše, što je veća pozicija, razlika u plaćama je također veća. No, da se vremena polako mijenjaju, barem što se tiče plaće na poziciji CFO-a, pokazuje nam novo istraživanje koje je proveo Associated Press u suradnji s tvrtkom Equilar. Naime, žene na poziciji CFO-a u prosjeku zarađuju više od muškaraca.

Žene na poziciji CFO-a bolje plaćene

Ova studija pokazala je da su žene na poziciji CFO-a u S&P 500 kompanijama protekle godine bile bolje plaćene od svojih muških kolega. U prosjeku, one zarađuju oko 200 tisuća dolara godišnje više, ali im i plaća raste brže. Tako su se plaće ženama na toj poziciji prošle godine povećale za 11 posto, za razliku od muškaraca kojima je povećanje iznosilo 7 posto.

Tako su se među najviše plaćenim direktoricama financija našle Ruth Portat, CFO Googlea s plaćom od 14,4 milijuna dolara, Marianne Lake, CFO kompanije J.P. Morgan s plaćom od 9,1 milijun, Catherine Lesjak iz Hewlett-Packarda s 8 milijuna, Sharon McCollam iz Best Buya sa 7 milijuna dolara i brojne druge.

Do takvih plaća i visokih pozicija ženama nije lako doći. No jedan od dobrih načina kako to postići je i kontrolingom. Za razliku od Njemačke, gdje kontrolingom vladaju muškarci, kod nas vladaju žene. Jedini je problem taj što je kontroling kod nas još uvijek u povojima.

„U Njemačkoj je kontroling karijerna funkcija. Tu se pripremaju budući CEO-i i ostali članovi uprava. Kod nas je kontroling još uvijek doživljen kao mala, diskretna, administrativna funkcija, a ljudski resursi se uglavnom traže u računovodstvu, a tamo uglavnom rade žene. No i to se razvija – žene koje se educiraju i rade na sebi, postižu dobre rezultate, što dovodi do toga da ih se počinje drugačije shvaćati”, rekla je Jasmina Očko, stručnjakinja za kontroling i vlasnica tvrtke Kontroling Kognosko.

Kako je Jasmina napomenula, u inozemstvu je kontroling put prema upravi, a budući da se hrvatske tvrtke sve više orijentiraju prema zapadnjačkom načinu rada, kontroling bi uskoro i kod nas mogao otvoriti put prema visokim pozicijama.

Iako je dobra vijest da su žene na poziciji CFO-a bolje plaćene od muškaraca i nadamo se da će i kompanije u Hrvatskoj slijediti taj trend, ostaje jedan veliki problem – žena na toj poziciji je malo. Na spomenutoj listi S&P 500 kompanija ima samo 60 žena na poziciji CFO-a.

U Hrvatskoj je ta brojka puno manja. Među poznatijim i uspješnijim kompanijama samo je nekolicina žena na toj poziciji. Među njima su Nikolina Cvijetić, direktorica financija tvrtke DOK-ING te Nikolina Dizdar Čehulić, članica Uprave i glavna financijska direktorica Plive.

Foto: 123rf

PROČITAJTE JOŠ:

1 KOMENTAR

  1. Vaše osnovne teze su besmislene i služe samo za diskriminaciju i lobiranje na osnovi spola od čega ovaj portal živi. Feministički ženski pokret je negativna diskriminacija u najčišćem obliku. Feminizam danas ima smisla u Africi, Aziji i J. Americi, ali u Europi i Sj. Americi je u zadnja 3 desetljeća postao sam sebi svrha. Evo u čemu je problem s dvije osnovne teze.
    “Žene manje plaćene za isti posao”. Ako firma radi isti posao za manju cijenu, to se zove komparativna prednost, a ne diskriminacija. Isto vrijedi i za ljudske resurse. Dakle, gđa CFO Google-a radi taj posao između ostalog jer ona može odraditi potrebnu kvalitetu za najmanje novaca. Ako postoji muškarac koji je jednako kvalitetan, a radio bi taj posao za 30% manje novaca, postavlja se pitanje zašto nisu njega zaposlili. Isto vrijedi i za svakog muškog CFO-a ili bilo koje drugo radno mjesto. Sposoban čovjek bi uvijek zaposlio onu osobu koja može odraditi traženo za manje novaca. Zašto bi itko u bilo kojoj uspješnoj firmi napravio drugačije?
    “Manje žena na visokim pozicijama”. Ovdje sam već argumentirano komentirao na tu temu: http://www.womeninadria.com/zelite-profitabilnu-tvrtku-dajte-ju-u-ruke-zeni/. Dakle, činjenica je da žene pokazuju manje interesa za ove pozicije i, ovisno o svjetonazoru tvrdit ćemo da je to dobro ili loše. Poanta je da je to svjetonazorsko pitanje i žene bi trebale, svaka za sebe samu, odlučiti što je za nju osobno dobro ili loše. Generalno tvrditi da je to “problem” je negativna diskriminacija i produbljuje pravi problem, a to je “statusna depresija” žena koje se većim dijelom posvete obitelji. Ta statusna depresija je direktna posljedica ovakvih forsiranja poput vašeg da se žene mogu realizirati i steći status jedino na poslu. Ovdje također implicirate da su muškarci skloniji koruptivnom i šovinističkom ponašanju od žena što je očiti primjer šovinizma. Sama činjenica da spolovi nisu jednako zastupljeni na nekoj poziciji je posljedica više društvenih faktora, a vi zamjenom teza tu sasvim prirodnu pojavu svodite na fabricirani generalni šovinizam muškaraca i tako potičete autoviktimizaciju žena koju stavljate u službu ovog vrlo konkretnog i pojedinačnog ženskog šovinizma.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Danijela Faraguna: U turizmu sitnice čine veliku razliku

Danijela Faraguna je oduvijek gajila strast prema turizmu, i kada je osjetila zasićenje na svom stalnom poslu, odlučila je krenuti u...