Ivana Ožegović besplatnim savjetovanjem pomaže u poslovanju neprofitnih udruga

Iako je završila studij turističkog menadžmenta, Ivana Ožegović slučajem okolnosti karijeru je izgradila u području civilnog društva gdje svojim znanjem i uslugama djeluje na području knjigovodstva i usklađivanja poslovanja različitih udruga.

Od knjigovodstva do neprofitnog sektora

Sve je započelo radom u knjigovodstvu, koje joj je još od srednje škole prilično dobro odgovaralo. Kada je dobila poziv da vodi knjigovodstvo za jednu neprofitnu organizaciju, krenula je u jednom sasvim neočekivanom poslovnom smjeru.

Ponudu je prihvatila i kroz rad na toj poziciji naučila je sve što danas zna o tom području u kojem je ostala do danas.

„Organizacija u kojoj sam krenula raditi imala je podružnice po cijeloj Hrvatskoj tako da sam stvarno stekla vrijedno iskustvo kroz sve poslove i revizije tijekom tog razdoblja.“

Kada je donesen Zakon o udrugama, shvatila je kako se popriličan broj organizacija civilnog društva u tom sektoru još uvijek ne snalazi, te je stoga krajem 2014. godine pokrenula projekt „Savjetnica udruga“ s ciljem pomaganja, ali i informiranja udruga.

Sve je počelo otvaranjem istoimene Facebook grupe u kojoj pruža besplatno savjetovanje. Uskoro je započela održavati i predavanja, a priznaje kako je iza tih njih stajao specifičan motiv. Naime, Ivana je odlučila stati na kraj tremi koju je proživljavala svaki puta kada bi javno pričala pred ljudima. Na taj način pomagala je drugima svojim znanjem, ali i sebi u osobnom napredovanju.

Njezina predavanja bila su prepoznata u zainteresiranoj zajednici, što je dovelo do sve većeg interesa za njihovim održavanjem diljem zemlje.

„Ljudi su počeli ispitivati hoće li se predavanja održati i u drugim gradovima te sam tako uspjela obići cijelu Hrvatsku i odraditi više od 80 svojih predavanja“, ističe.

Za vrijeme rada u neprofitnoj organizaciji, Ivana je otvorila knjigovodstveni ured u Zagrebu, a zatim i u Splitu. U Split ju je doveo poslovni poziv velikog sportskog kluba koji ju je angažirao za vođenje knjigovodstva i pravnog dijela poslovanja. Zbog tog razloga ona danas živi i radi na relaciji Split-Zagreb.

U isto vrijeme izdala je i priručnik „Udruge u trgovinskom poslovanju“ koji na jednostavan i razumljiv način daje objašnjenja kako opstati na tržištu uz prilagodbu Zakona. Priručnik pomaže udrugama objasniti koja vrsta prodaje je zakonski dozvoljena i pod kojim uvjetima, koje su njihove zakonske obveze, kako izgleda izlazni račun, kako poslovati sa zemljama iz Europske unije, što je fiskalizacija i još brojne važne stavke potrebne za kvalitetno poslovanje udruge.

Zakon ne razumiju ni udruge ni porezni djelatnici

Udruge su pravne osobe koje pripadaju neprofitnim organizacijama te podliježu raznim Zakonima ovisno o djelatnostima s kojom se bave. Ivana probleme u odnosu udruga i zakona prepoznaje u prečestom mijenjanju zakona koje onda utječe i na njegovo nedovoljno poznavanje s obje strane.

„Uvijek će postojati siva zona jer postoji dosta udruga koje se u zakonima gube. Ako nisu prijavili gospodarsku djelatnost i nemaju sređenu fiskalizaciju, dobit će kaznu“, naglašava.

Kaže kako je potrebno da udruge zaposle nekoga tko će se isključivo baviti tim područjem jer djelovanje udruga uključuje održavanje skupština, vođenje zapisnik i registra članova te brigu o zaštiti osobnih podataka.

„Udruge nisu upućene u cijeli proces i zato trebaju imati nekoga tko će se baviti samo papirologijom. Problem je to što u udrugama najčešće djeluju volonteri“, ističe.

Naglašava kako čak i sami porezni djelatnici ne znaju dovoljno o djelovanju neprofitnih organizacija pa često dolazi do nejasnoća.

Kao još jedan problematičan dio u poslovanju udruga izdvaja nesklad između zakona i njegovog tumačenja.

„Tumačenje se razlikuje od grada do grada. S obzirom da imam kontakte u cijeloj zemlji, ljudi s kojima komuniciram kažu mi da Porezna uprava traži različite stvari. U Registru udruga kažu im da pošalju mail s upitom i onda im doslovce kopiraju zakon i kažu da se sami snađu.“

Udruge zato, kaže, imaju problem jer ne znaju kome bi se obratile i osuđene su same na sebe. S obzirom da radi i za sportske udruge i tamo prepoznaje razlike u pravnim zahtjevima i tumačenju zakona.

Poduzetnici moraju raditi na sebi

neprofitne udruge

Ono što ljudi ne znaju o Ivani je njen privatan razlog ulaska u poduzetništvo.

„Moj otac je preminuo kad sam imala 10 godina i on je oduvijek htio imati nešto svoje, a nikad to nije ostvario. Zbog toga sam ja odlučila napraviti ono što on nije uspio. To je moj motiv i kada mi je teško sjetim se razloga zašto to radim. Želim pomagati ljudima jer vjerujem da se dobro dobrim vraća“

A tih teških trenutaka, kaže, ima dosta.

„Moj posao je stresan jer rješavam probleme klijenata koji onda utječu i na mene. Teško je imati privatni život uz sva putovanja i obaveze koje je teško uskladiti“, govori.

Ova svestrana poduzetnica sudjelovala je u mnogim projektima. Bila je dio radijske emisije namijenjene udrugama, a imala je i želju voditi vlastitu televizijsku emisiju. Također, stalan je autor u časopisu, a povremeno piše i za portal. Danas kaže kako se želi završiti specijalistički studij sportskog prava koji trenutno pohađa te želi svoju karijeru proširiti u tom smjeru.

„Ja sam osoba koja voli izazove ali često ih imam previše u isto vrijeme“, priznaje.

Smatra kako je biti poduzetnik danas jako zahtjevno.

„To je posao gdje nema radnog vremena. Dostupna sam u bilo koje vrijeme i svaki dan. Kada imate ljude koji rade za vas morate im osigurati plaće i dobre uvjete rada, a to je velika odgovornost.“

Ipak, ona svoju poslovnu misiju vidi upravo u poduzetničkim vodama, u kojima isprva treba naučiti plivati.

„Treba biti optimističan. Prvih 10 puta neće uspjeti, a kasnije se već nauči. Treba shvatiti kako posao funkcionira i kako prenijeti znanje. Prvih nekoliko godina smatrala sam se lošim menadžerom, ali biti organizator posla uči se kroz godine prakse.“

Poduzetnicima savjetuje da nikad ne prestanu raditi na sebi.

„Ne postoji uspješan poduzetnik. Ja sebe ne smatram uspješnom poduzetnicom jer se uvijek može nešto novo naučiti.“

Kada je došla iz Zagreba u Split, tamo nije poznavala ni grad ni ljude. Ostavila je svoju obitelj i prijatelje te ušla u potpuno novu životnu svakodnevnicu.

„U 6 godina koliko radim, vidjela sam koliko se život može promijeniti. Sada kada mi netko kaže da nešto ne može napraviti, više u to ne vjerujem“, zaključuje Ivana.

Foto: privatna arhiva Ivane Ožegović

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.