Kako preživjeti blamažu na javnom nastupu?

Na jednom od najspektakularnijih dočeka 2017. godine u New Yorku koji je prenosio i ABC, pjevačica Mariah Carey otpjevala je svoja dva hita Emotions i We Belong Together, no zbog tehničkih se poteškoća s playbackom pjevačica zbunila i doživjela blamažu pred dva milijuna ljudi na Time Squareu, ali i milijun ljudi u tv prijenosu.

„Pa sretna vam Nova Godina! Mi ništa ne čujemo pa ću samo pratiti ritam. Trudim se, ljudi“, rekla je uznemirena Mariah, a ovaj je događaj izazvao gomilu komentara na društvenim mrežama. Kako piše Daily Mail, odmah su se sjetili i gafova koji su se  dogodili Ashleyu Simsonu 2004. te Milli Vanilli.

I sama pjevačica se nakon blamaže oglasila na društvenim mrežama. „Loše stvari se događaju. Želim sretnu i zdravu novu godinu svima. Nazdravljam novim senzacionalnim naslovima u 2017. godini“, objavila je na Twitteru uz GIF na kojem sliježe ramenima.

I blamaža je iskustvo

Kad se radi o nastupu neke poznate i uspješne osobe, očekujemo da sve bude besprijekorno i bez pogreške, jer sve ostalo je manje i skoro neprihvatljivo. No, i njima se pogreške događaju, rekle su nam managerica za razvoj poslovanja i trenerica Gordana Kadoić te magistra psihologije i (H)NLP trenerica Vanja Prvulović koje se bave između ostalog i treninzima javnog nastupa. Uz to, savjetovale su i kako se nositi s tim nepredviđenim situacijama na javnom nastupu.

Često zaboravljamo da su osobe koje viđamo na javnim nastupima zapravo obični ljudi, poput nas i da je potpuno normalno pogriješiti, kazala je Gordana.

„U ljudskom umu je pogreška vrlo snažno povezana s neuspjehom, a tuđem neuspjehu se često veselimo.“

Dakle, umjesto da budemo podrška ljudima u nevolji i prestanemo biti sebični, naslađujemo se tuđim neuspjehom. No, takav zaokret u razmišljanju podrazumijeva malo dublje pronicanje u svoje misli i samoga sebe, ali zahtijeva i snagu transformacije kako bi iz problema vidjeli priliku i shvatili da neuspjeh nije ništa strašno i kako se on događa i najboljima, najuspješnijima i najbogatijima, dodala je.

I u literaturi velikih svjetskih motivatora i edukatora koju Gordana obavezno čita, citiraju se rečenice uspješnih i bogatih koji kažu kako je neuspjeh sastavni dio života, te da su iz neuspjeha izvukli pouke pomoći kojih su naučili što i kako trebaju napraviti drugačije kako bi uspjeli. Svakom neuspjehu su zahvalni jer su zbog njega bili korak bliže prema uspjehu.

Improvizirajte

Iako se možete pripremiti na nastup, postoji nešto što se definira kao nepredviđena situacija, nešto čega nismo svjesni i nešto što nije pod našom kontrolom. I to je upravo ono čega se većina ljudi boji, a ne javnog nastupa. U tom slučaju Gordana preporuča improvizaciju. Kada situacija izmiče kontroli i postanemo svjesni da izvedba ne ide prema scenariju, izvucimo najbolje što možemo.

„U takvom trenutku je najbolje priznati svojoj publici da je i vas iznenadila nepredviđena situacija, nasmijte se, priznajte da se događa i najboljima, ali nemojte se ispričavati. Pokažite emocije, većina ljudi ima pojam empatije i lako suosjeća s drugima, no budite oprezni, ne idite u krajnost. Uvijek se možete našaliti na svoj račun ili možete zamoliti publiku da vam pomogne.“

Čak i ako su i veliki i unosni poslovi u pitanju – sjetite se da i takve poslove obavljaju ljudi, a mi smo publika koja kroji javno mišljenje,  poručila je Gordana.

Dva načina kako se nositi s blamažom na javnom nastupu

Vanja Prvulović istaknula je kako postoje dva načina kako se nositi s blamažom na javnom nastupu. „Spoznaja o tome kako dio mozga zvan amigdala utječe na našu procjenu situacije pomoći će u razumijevanju procesa koji se odvija u datom trenutku. Amigdala je evolucijski duže prisutna od dijela mozga zaduženog za logičko promišljanje i analizu situacije.“

Amigdala je manje pod utjecajem naše kontrole, no povezana je s našim emocijama pa služi kao svojevrsni alarm koji može procijeniti naizgled bezazlene situacije kao potencijalno opasne. „Kako joj je potrebno oko 12 milisekundi da se aktivira, u trenutku “blamaže” događa se da stvaramo emocionalne rekacije bez uključivanja naprednog, racionalnog, svjesnog i kognitivnog dijela mozga. Jake i brze emocionalne rekacije u davnoj prošlosti služile su nam za preživljavanje jer su aktivirale mehanizam “borba ili bijeg”, no istovremeno su površne i netočne.“

Foto: YouTube Screenshot

Svaka emocija povezana je s mislima i rezultira određenom fizičkom reakcijom, pa tako reakcija uzrokovana amigdalom je često povezana s negativnim automatskim mislima što dovodi do zakočenog stava tijela, lupanja srca ili treperenja glasa, rekla je Vanja te dodala kako u tom trenu možemo utjecati na misli ili na tijelo kako bismo promijenili samu emociju.

Preuokvirite problem

„Utjecaj na misli je pomoću tehnike preuokviravanja. Prvotnoj misli dajemo novi okvir, odnosno propitujemo jue i mijenjamo joj značenje. Tehnika preuokviravanja zasniva se na pitanjima  kojima provjeravamo svoju prvu misao kako bismo došli do točnijeg i konstruktivnijeg zaključka. Primjerice, ukoliko smo prvotno pomislili kako je ono što se dogodilo “blamaža”, možemo se zapitati kako to još možemo gledati—kao primjerice “iskustvo”. Također, korisno je priupitati se što možmo izvući iz ove situacije, kako to za nas može biti korisno, što to još može značiti, koja je pozitivna strana ovog događaja i slično.“

Ipak, čini se da to nije tako jednostavno, već se radi o doista izazovnom zadatku koji zahtijeva vježbu. Osim toga, možete utjecati na tijelo brzom promjenom fiziologije, odnosno stava tijela. Opuštanjem donje vilice i dubokim disanjem možete stimulirati živac vagus koji je zadužen za psihofizičko smirivanje.

„Korisno je i prebaciti fokus pažnje sa svojih unutarnjih senzacija na ono što nas okružuje. S obzirom da u datom trenutku možemo baratati samo sa 5 do 9 informacija, što nam je više pažnja usmjerena na ono što nas okružuje, manje ćemo se baviti svojim tjelesnim senzacijama. Promatrajte koliko ljudi u publici ima osmijeh na licu, koliko ima crvenu majcu ili nešto treće. Također, nasmijte se. Tako aktivirate facijalnu povratnu vezu i svome mozgu šaljete pozitivnu informaciju što će utjecati na stvarnje pozitvnije emocije“, preporučila je Vanja.

Nema neuspjeha, sve je povratna informacija

Drugi način nošenja s blamažom od javnog nastupa, odnosno neplaniranog iskustva tijekom javnog nastupa je kad se amigdala primiri.

„Krenete li s razmišljanjem kako u životu nema neuspjeha nego je sve povratna informacija, omogućit ćete si maksimalno učenje iz svih životnih događaja. Kreirajte si okolinu koju vi doživljavate podržavajućom i opuštajućom. Važno je da je kontekst upravo onakav kakav treba biti kako biste iz onoga što se dogodilo mogli izvući maksimum za sebe. U takvoj okolini pružite sebi iskrenu, direktnu, konstruktivnu povratnu informaciju.“

Ta povratna informacija mora uključivati tri komponente – što ste dobro učinili, a što drugi puta morate promijeniti te što ćete tom promjenom ostvariti. Vanja predlaže da bude iskreni i realni, ali i blagi prema sebi. I vodite kratke bilješke o sebi i svojim emocijama, mislima, tijelu, ali i okolini, razlikama koje ste opazili pa čak i učenjima koja ste izvukli. i nemojte zaboraviti na ono ključno – „Nema neuspjeha, sve je povratna informacija“.

Foto: Disney ABC Television Group – Flickr

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Financije u udruzi

Uskoro kreće Financijska akademija za udruge!

Udruge pogotovo na početku rada imaju poteškoća s vođenjem financija. Ponekad se to odnosi na manjak iskustva, ali uglavnom je glavni...