Neda Zubović Mihaljević: „Dojenjem se štedi. Zato nema puno industrija kojima je ono u interesu“

Poduzetnička priča Nede Zubović Mihaljević već je dobro poznata. Suprug i ona za svoje su dijete nabavili skandinavku sjedalicu i odušeljeno o tome govorili prijateljima. Pitali su ih mogu li ju i njima nabaviti. I oni su kontaktirali proizvođača i pitali mogu li ih nabavljati za druge. Proizvođačima se njihova ponuda svidjela i tako je, spontano, nastala Mikroedra. I nisu tu stali, slično je bilo s ergonomskom nosiljkom u kakvoj su nosili svoju djecu, donjim rubljem za trudnice i dojenje, igračkama za aktivnu igru, pa sve do najnovijeg brenda – Baobaby pelice, cipelice za bebe koje imitiraju bosonogo hodanje. S Nedom smo porazgovarale o njezinoj filozofiji i pristupu brizi o bebama iz perspektive majke i biologinje, a koji danas čine temelj njezine tvrtke.   

Bojala sam se da više neću raditi“

Vratimo se na BeSafe sjedalicu. Ona odražava skandinavsku filozofiju vožnje djece u suprotnom smjeru od smjera vožnje. Danas nešto normalno, voziti djecu „naopako“ do prije nekoliko je godina bilo neobično na Balkanu. 

„Prije su to radili ljudi koji su imali skandinavski auto, pa bi preko auto-kuće mogli nabaviti takve sjedalice. Mi smo bili prvi koji smo to omogućili svima“, rekla je Zubović-Mihaljević. „Razmišljali smo i o drugim stvarima koje su nam pomogle u životu s djecom, a to je bila Ergobaby nosiljka. Mogli smo biti aktivni i živjeti svoj život, a imati djecu uz sebe, blizu, da ne plaču u kolicima ili krevetiću, već da su s nama i osjećaju naš dodir i zagrljaj“. 

Kako je Ergobaby velika tvrtka, Zubović-Mihaljević je očekivala da imaju pokrivenu našu regiju, ali nisu imali. Štoviše, ponudili su joj da se njezina tvrtka „pobrine“ za regiju. 

Započeli smo s Hrvatskom i Slovenijom, a danas pokrivamo sve do Grčke i Cipra“, ponosna je Zubović-Mihaljević. U to je vrijeme bila na porodiljnom s drugim djetetom i razmišljala o trećem, što bi značilo još jedan porodiljni i još više vremena da se posveti biznisu. „A onda sam dobila blizanke. Sjećam se da sam mislila da nikad više neću raditi. Bila sam sretna što ću dobiti dvoje djece i to mi je sve bilo preslatko, ali sam se istovremeno i bojala“. 

Za bojazan je itekako imala razloga. Vratila se na posao u banku bez da je iskoristila duži porodiljni, a djecu je zbog posla i projekata viđala sve manje. Bliskost s djecom joj je jako važna, stoga je dala otkaz u banci i posvetila se obitelji i vlastitom poduzeću.

Mikroedra osnivačica

Pročitajte više: Bivša investicijska bankarica Neda Zubović Mihaljević danas ima četvero djece i vlastiti biznis u 8 zemalja


Edukacijama do povjerenja

Mikroedra se od svojih početaka puno fokusira na edukaciju i podizanje svijesti. Po pitanju edukacija surađuju s organizacijama u cijeloj regiji, a jedna je osoba zaposlena isključivo kako bi educirala prodajno osoblje, i to ne samo o karakteristikama proizvoda, već o sigurnosti djece u prometu, povezujućim praksama, razvoju dječje motorike. Pitanje sigurnosti uvijek je bilo jedno od najvažnijih u Mikroedri i Neda nam objašnjava fiziku prometnih sudara:

“Najčešći i najopasniji sudari su frontalni i bočni. U slučaju sudara, djetetu vezanom u autosjedalici glava putuje naprijed. Djeci je glava jako velika u odnosu na tijelo. Po 25% težine beba čini glava, a nalazi se na vratu koji još nije okoštao. Kad je dijete jako malo, kralježnica se može rastegnuti i po 2 cm da se ne dogodi lom kralježaka. Ali leđna moždina nije rastezljiva. Ako se rastegne samo 2 mm dijete može ostati oduzeto“. Saznajemo i rješenje za ovaj problem: „Ako je dijete okrenuto suprotno od smjera vožnje, onda će se glavom i vratom otisnuti u materijal sjedalice koji će apsorbirati silinu udarca“, pojašnjava nam Zubović-Mihaljević.

Teži se tomu da se djeca tako voze što duže, i do 7. godine života. 

Pri edukacijama je i više nego korisno zvanje Zubović-Mihaljević. Ova je inženjerka biologije prenosila svoje stručno znanje i omogućila rast svoje tvrtke, kao i suradnju s brojnim lancima dječje opreme i malim individualnim trgovinama. Surađuje i s organizacijama koje se bave sigurnošću u cijeloj regiji, pa je tako redovito pozvana održavati predavanja na Konferenciji o sigurnosti djece u prometu koja se održava u Novom Sadu u Srbiji.

Ove godine kao posebno važan događaj navodi nam predavanje o sigurnosti koje će održati BeSafe-ov stručnjak iz Norveške, Frank Lilleheil na kongresu Hrvatskog pedijatrijskog društva i kongresu Pedijatrijskog društva Hrvatske udruge medicinskih sestara. Isti predavač, zajedno s drugim stručnjacima gostovat će na velikoj NajNaj Konferenciji za roditelje koju Mikroedra organizira u Zagrebu, 12. listopada 2023.


Pročitajte više: Bež roditeljstvo? Stručnjakinje o bojama u dječjoj sobi


Do kad sisavci doje?

Roditelje želi educirati i o dojenju koje je njoj izuzetno važno. Ali, kako kaže, ne postoji puno industrija kojima je dojenje u interesu

„Nitko nema koristi od velike uštede koju obitelj ostvaruje dojenjem djeteta“, izjavila je. „Jedino nama koji prodajemo donje rublje za dojenje u interesu je da se povećaju stope dojenja, ali sve ostalo, poput mliječnih formula i bočica, zapravo potkopava dojenje koje je stalno u padu“. 

Smatra da se dojenje treba održavati dok god beba i mama to žele. „Kad bi to bilo maltretiranje mami, kad ona ne bi to htjela, kad ne bi uživala u tome, onda to nema smisla. A ako dvogodišnje dijete pitate voli li više mamino mlijeko ili čokoladu, reći će mamino mlijeko“. 

Iako sisavci, u koje spadaju i ljudi, u pravilu doje dok im ne ispadnu mliječni zubi, to ne znači da moramo dojiti djecu do 5. ili 6. godine. No, biološki, to je sasvim u redu razdoblje, a pedijatri preporučuju minimalno godinu dana uz uvođenje dohrane sa šest ili sedam mjeseci. 

„Tako je nastao i porodiljni dopust. Nije nastao bez veze, nego zato da bi majke godinu dana mogle dojiti djecu“. 

To što mnoge majke ne uspiju dojiti minimalno godinu dana, kaže, nije njihova krivica, već zdravstvenog sustava koji ne pruža dovoljno edukacicje i podrške mladim roditeljima.  

„Na kraju krajeva, dojenje je i najjednostavnije za mamu kad se jednom nauči“.

Mikroedra osnivačica

Pročitajte više: Stručnjakinja otkriva kakva treba biti soba za novorođenče


Bolnice mogu biti ugodne kao dom

A da podržava bliskost i kontakt majke i djeteta od samog početka, pokazuje i time što je velika zagovornica poroda kod kuće. No, zdravstveni sustav u Hrvatskoj to ne omogućava. Točnije, dozvoljeno je roditi kod kuće, ali uvjeti u kojima se to radi daleko su od transparentnih i zapravo su „siva zona“. Neda je svoje drugo dijete rodila kod kuće, a ostalo troje u Austriji, u rodilištima koja poštuju majčino mišljenje i imitiraju kućni porod. 

„Meni je u Austriji omogućeno da već 20 minuta nakon što su putem carskog reza rođene moje blizanke, one budu na mojim prsima i doje, što je meni bilo jako, jako bitno“. U Hrvatskoj se to nakon carskog ne prakticira. 

Primarni razlog iz kojeg zagovara bolju skrb za žene koje žele roditi kod kuće je – oksitocin. Naime, ovaj hormon uzrokuje kontrakcije maternice i treba ga biti što više. Ako je žena pod stresom, oksitocin se ne otpušta dovoljno. Kad radi toga porod zastane, on se daje u obliku tzv. dripa.

“Ženi porod počne kod kuće, osjeća kontrakcije, i često se događa da kad dođe u rodilište, pod jaka svjetla i kad joj se postavljaju pitanja koja aktiviraju njen neokorteks, poput vremena kad su počeli trudovi ili adrese, tad prestaje lučenje oksitocina i prestaju kontrakcije. Porod zastane”. 

Bolnice tada krenu požurivati porod, a sve te intervencije, uključujući drip i mehaničko istiskivanje lijeganjem majci na trbuh, opasne su za dijete. 

Ako je žena kod kuće, vjerojatnost za komplikacije je puno manja. „Istina, teže ćete se nositi s komplikacijama ako do njih dođe kod kuće, ali zato nam treba sustav koji osigurava brzi i efikasan transfer u bolnicu“.  

Primjer dobre prakse je Nizozemska u kojoj čak trećina majki rađa kod kuće.


Pročitajte više: Pametna kolijevka za bebe – dobro rješenje za zaposlene roditelje?


Porod može biti lijepo iskustvo“

Nakon kućnog poroda, u Hrvatskoj su mogući i problemi s upisom djece kod matičara. Kod Zubović-Mihaljević to, srećom, nije bio slučaj i ona je odličan primjer toga kako porod može biti lijepo iskustvo. 

O svojoj je želji obavijestila pedijatricu i matičarku koje su joj objasnile procedure, znala je koje papire treba donijeti za upis i nije nailazila na prepreke. U porodu joj je pomagala primalja koja je doputovala iz Austrije. Njezina je kćer bila prvo dijete rođeno u centru Zagreba od 1940-ih. 

„U općini je bilo posebno veselo ozračje“, rekla je i napomenula kako je neometani fiziološki porođaj najnježniji i najprirodniji način rađanja. Intima vlastitog doma idealna je za otpuštanje oksitocina, a povezivati se s novorođenčetom možete odmah. 

Vjeruje kako u Hrvatskoj postoje problemi zbog nerazumijevanja i loše komunikacije institucija, a čvrsto vjeruje kako bi se ženama trebalo omogućiti pravo na izbor mjesta gdje će roditi. 

„Postoje ljudi koji na tome rade već godinama, koji se usude nešto i sami pokrenuti, ali je velika šteta da to nije regulirano, da se to mora raditi ilegalno. To je najgora opcija“, kazala je. „Ljudi trebaju uvidjeti koje su prednosti poroda kod kuće. Žene će to raditi, te im zato treba osigurati da to bude legalno i sigurno, da žena ima stručnu i povjerljivu osobu uz sebe“.

Foto: privatna arhiva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

zagreb seo summit

Zagreb SEO Summit 2024.: Najveći SEO događaj godine po prvi put...

Zagreb će 20. i 21. lipnja postati svjetsko središte za sve digitalne profesionalce i zaljubljenike u digitalni marketing, a najviše za...
- Advertisment -