Posao u europskim institucijama i život u Belgiji

Lidija Stopfer po struci je pravnica i od 2011. radi u Pravnoj službi Vijeća Europske unije u Bruxellesu, trenutno na poslovima vezanima za tekuće zakonodavstvo Europske unije. No, Lidija je nedavno postala i majka, a nas je zanimalo kako je to biti zaposlenom majkom u Bruxellesu, kako izgleda porodiljni dopust u EU te koliko smo zapravo različiti od „središta“ Europe.

Posao u europskim institucijama- san mnogih Hrvata

S obzirom da Lidija radi u jednoj od institucija Europske unije, znači izvan javnog i privatnog sektora Belgije, uvjeti rada su detaljno propisani njihovim pravilnicima. Radno vrijeme iznosi osam sati, na što se dodaje pola sata obavezne pauze za ručak, ali s obzirom na prirodu i opseg posla radni dan može trajati i dulje. Ovisno o konkretnom poslu i instituciji postoji veća ili manja fleksibilnost rada.

Primjerice, u Vijeću EU-a postoji mogućnost rada od kuće određeni broj dana u godini te mogućnost dobivanja slobodnih dana za prekovremene sate, a postoji i mogućnost rada u nepunom radnom vremenu. Uvjeti zapošljavanja i rada u institucijama EU-a regulirani su posebnim pravilima i nisu povezani s radom u privatnom ili javnom sektoru u Belgiji. Zapošljavanje se obavlja putem natječaja koji su, u pravilu, otvoreni svim državljanima država članica Europske unije, a sam postupak natječaja i zapošljavanja može potrajati i do godinu dana.

Radno okruženje u institucijama EU-a, ali i u samom Bruxellesu, međunarodno je i potpuno je uobičajeno biti okružen kolegama iz različitih zemalja ili se izvan posla zateći u takvom društvu, kaže moja sugovornica.

Porodiljni dopust uz rad od kuće i fotelju za odmor na poslu

Iako prostora za to ima, Lidija tvrdi da joj se radni uvjeti za vrijeme trudnoće nisu promijenili: „Imala sam mogućnost prema potrebi obavljati liječničke preglede za vrijeme radnog vremena, a pred kraj trudnoće sam češće koristila i mogućnost rada od kuće. Budući da sam imala laganu trudnoću, nisam imala potrebe za prilagodbom radnog vremena ili drugih uvjeta rada, no u slučaju potrebe takve su prilagodbe moguće.

Ostala sam ugodno iznenađena kada sam na sredini trudnoće u uredu na privremeno korištenje dobila fotelju za odmor, povlastica koju uživaju trudne zaposlenice institucije za koju radim“.

posao u europskim institucijama
Lidija Stopfer

Zaposlenici u europskim institucijama primaju i jednokratnu naknadu za rođenje svakog djeteta te mjesečni dodatak za svako dijete, no i zaposlenici privatnog i javnog sektora u Belgiji imaju pravo na jednokratnu naknadu za rođenje svakog djeteta, koju isplaćuje država. Također, imaju pravo i na mjesečni obiteljski dodatak za dijete, neovisno o visini primanja. Osim toga, ako dijete pohađa vrtić, dio naknade koja se plaća vrtiću priznaje se kao porezna olakšica.

Zaposlenicima privatnog i javnog sektora u Belgiji jednokratna naknada za rođenje prvog djeteta iznosi 1.200 te 920 eura za svako sljedece dijete. Mjesečna obiteljska naknada za prvo dijete iznosi 90 eura mjesečno, za drugo 160, a za svako sljedeće dijete 250 eura mjesečno. U Hrvatskoj se to razlikuje po gradovima i to od oko 1.500 kn naviše. Iako se radi o sasvim normalnoj stvari, trudnoća i majčinstvo u Hrvatskoj često predstavljaju profesionalnu prepreku, naročito poslodavcima.

Lidija kaže da su njena iskustva u Belgiji jako dobra: „Naišla sam na vrlo pozivan stav nadređenih i kolega, što je bilo važno zbog izuzetno mnogo posla u mjesecima koji su prethodili pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, što se poklopilo sa zadnjim mjesecima moje trudnoće. Rodiljni dopust, nakon kojeg sam koristila i dio roditeljskog dopusta, nisu imali nikakav utjecaj na moje radno mjesto ni uvjete mog povratka na posao“.

Kraći rodiljni dopust

Prema pravilima rada u institucijama EU-a rodiljni dopust može se početi koristiti šest tjedana prije predviđenog datuma poroda, a trudnica, ako želi, može raditi sve do tog datuma. Rodiljni dopust za jedno dijete iznosi 20 tjedana, a za blizance 24. Očevi koji rade u institucijama EU-a imaju pravo na dopust od 10 radnih dana, koji se mora iskoristiti u prvih 14 tjedana od rođenja djeteta. Za vrijeme rodiljnog dopusta i dopusta za očeve prima se puna plaća.

Osim toga, prema pravilima rada u institucijama EU-a, oba roditelja koja rade u institucijama mogu koristiti roditeljski dopust u trajanju od ukupno 12 mjeseci, a dopust se može iskoristiti dok dijete ne navrši 12 godina. Za vrijeme roditeljskog dopusta ne isplaćuje se osnovna plaća. Stvari su nešto drugačije „izvan“ institucija EU: „Koliko mi je poznato, prema belgijskom pravu, koji vrijedi za zaposlene u privatnom i javnom sektoru Belgije, rodiljni dopust iznosi 15 tjedana. Očevi imaju pravo na dopust od 10 radnih dana i za vrijeme oba dopusta prima se puna plaća. Moj suprug, koji je zaposlen u belgijskom privatnom sektoru, iskoristio je bez ikakvih problema dopust za očeve neposredno nakon rođenja naše kćeri. Također, postoji mogućnost roditeljskog dopusta za oba roditelja, u trajanju od četiri mjeseca“, pojašnjava Lidija te dodaje i da u Belgiji primjećuje mnogo obitelji s troje djece unatoč vrlo kratkom rodiljnom dopustu.

„Vjerujem da tome doprinosi dostupnost vrtića od najranije dobi djece, ali i porezne olakšice te druge pogodnosti koje postoje za djecu odnosno obitelji s većim brojem djece“, zaključuje. Usporedbe radi, ako u Hrvatskoj oba zaposlena roditelja koriste roditeljski dopust, tada on iznosi 8 mjeseci za prvo i drugo dijete, odnosno 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete, no ako samo jedan zaposleni roditelj koristi roditeljski dopust tada se isti koristi u trajanju od 6 mjeseci za prvo i drugo dijete, odnosno 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete.

„Zanimljivo je da belgijske željeznice imaju pogodnosti vezane za djecu, kao što su, primjerice, besplatno putovanje djece do 12. g., posebne popuste za velike obitelji (troje i više djece do 25. g.), a trudnice u zadnja četiri mjeseca trudnoće imaju pravo putovati prvim razredom za cijenu karte za drugi razred“.

Prilagođeno radno vrijeme vrtića

Poznato je da je u Hrvatskoj dobiti vrtić za dijete ravno pronalasku djeteline s četiri lista. Prema riječima moje sugovornice, sustav vrtića u Belgiji dobro funkcionira, no ipak, neizostavne su liste čekanja, s obzirom da je potražnja za vrtićima u Bruxellesu velika, osobito javnima. Postoje javni i privatni vrtići, kao i osobe koje kod kuće čuvaju po nekoliko djece, ali u svakom slučaju uobičajeno je da potraga za vrtićem i rezervacija mjesta započnu puno prije rođenja djeteta.

Djeca u vrtiću mogu boraviti svaki dan ili nekoliko dana u tjednu, kaže Lidija. „Primjećujem da se radno vrijeme vrtića ipak nastoji prilagoditi radnom vremenu roditelja. Primjerice, vrtić koji pohađa moja kći otvoren je od 7,30 do 18,30. Standardi rada vrtića strogo su propisani i postoje organizacije koje nadziru poštuju li se. Mjesečna naknada za javni vrtić izračunava se prema ukupnom prihodu roditelja i ne plaća se za dane kojima dijete ne boravi u vrtiću, dok je u privatnim vrtićima naknada fiksna.

U Bruxellesu se vrtići razlikuju i po tome govori li se u njima francuski ili nizozemski jezik. Djeca u vrtić mogu krenuti i prije navršena tri mjeseca, a u njemu mogu boraviti do treće godine, kada kreću u predškolu“, kaže. Institucije EU-a imaju i vlastite vrtiće koji primaju djecu svojih zaposlenika, nalaze se na nekoliko lokacija u Bruxellesu i imaju vlastita pravila upisa. Lidija se ipak, zbog povoljnije lokacije, odlučila za privatni vrtić u belgijskom sustavu i kaže da je vrlo zadovoljna.

Dadilje se, pak, za čuvanje djece ne angažiraju često u punom vremenu, budući da je trošak takve dadilje vrlo visok, kada se uzme u obzir plaća te doprinosi i porez koji se za tu osobu plaćaju državi. Češće se, kaže Lidija, traže osobe koje će dijete pričuvati povremeno ili nekoliko sati na dan, ali budući da sustav vrtića dobro funkcionira, većina djece ipak pohađa vrtić.

Multikulturalnost i mnoštvo izbora – plus za ostanak

Lidija kaže da je svojim poslom u europskoj instituciji zadovoljna. Sviđa joj se raditi u međunarodnom i dinamičnom okruženju, dok joj institucije pružaju i dosta mogućnosti za nastavak karijere. „Na sličan način zanimljiv mi je i grad, kako svojom dinamičnošću i multikulturalnošću tako i blizinom te dobrom povezanošću s ostatkom Europe i čitavim svijetom.

Belgija mi se sviđa i kao mjesto za odgajanje djeteta radi višejezičnosti, dobrih mogućnosti za školovanje te velikog broja mjesta koja su zabavna i dostupna djeci“, dodaje. Njoj i njenoj obitelji plan je zasad ostati u Bruxellesu, ali, kako kaže, ne isključuju da ih želja za avanturom ili nove poslovne prilike odvedu negdje drugdje. To uključuje i Hrvatsku, s kojom žele sačuvati čvrste veze.

Stavovi izraženi u tekstu ne odražavaju nužno stavove Vijeća Europske unije.

Foto: privatna arhiva Lidija Štopfer

POVEZANI ČLANCI:

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Stop nepotrenim nametima

UGP organizira potpisivanje peticije “Stop nepotrebnim nametima”!

Udruga Glas poduzetnika odlučila je organizirati potpisivanje peticije STOP nepotrebnim nametima kojom se traži ukidanje obvezne članarine u HGK-u, HOK-u i...