Marina Martinić-Kavur vratila se u Hrvatsku i pronašla savršeni omjer karijere u znanosti i privatnog života!

Većina hrvatskih znanstvenica u jednom trenutku, kako bi unaprijedila karijeru, napusti granice Republike Hrvatske. Neke se ipak i vrate. Nakon godina provedenih radeći u laboratorijima u Austriji i Njemačkoj te suradnje na projektima s laboratorijima iz Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, Marina Martinić-Kavur, doktorica molekularne biologije, odlučila se vratiti u Hrvatsku kako bi pronašla savršen omjer obiteljskog života i znanstvene karijere. Kako je to postigla, otkrila nam je u sklopu predavanja na online konferenciji Žene u znanosti i farma biznisu održanoj u veljači ove godine.  

Što je uopće potrebno za uspješnu karijeru u znanosti? 

“Dok niste već vrlo duboko u svojoj karijeri, u vašem životu neće biti mjesta za više od jedne značajne aktivnosti,” citat je s kojim je Martinić-Kavur započela svoje predavanje. Bilo da se radi o aktivnom društvenom životu ili hobijima, u znanosti je situacija takva da je potrebno razmišljati izvan okvira. Usprkos toj činjenici, karijera u akademskoj znanosti ima tradicionalna pravila i ne dopušta prevelika odstupanja od normi. Jedan je to od razloga zašto nema više žena na vodećim pozicijama u znanosti, linearni put koji često predstavlja prepreku za žene u odnosu na muškarce iste životne dobi.

“Postotak žena na visokim pozicijama u znanstvenoj zajednici je oko 21 posto, upravo iz razloga jer su žene na vrhuncu reproduktivne biološke dobi. Dakle, onda kad trebaju početi razmišljati o djeci, na najvažnijoj su poziciji na znanstvenom putu te se tad od njih očekuje najviše ulaganja u znanost,” objašnjava Martinić-Kavur.  Stvarni put rijetko kad je pravocrtan i jednostavan, već predstavlja prepreku svakoj znanstvenici koja odluči imati i obitelj. 


Pročitajte više: Zanima vas karijera u znanosti? Slijedite ove savjete 


‘Nakon poletnog razdoblja slijedi period kad za vas uopće nema posla

Prirodoslovno-matematički fakultet završila je u roku, a pred kraj diplomskog studija uslijedio je brzi period uspjeha tijekom kojeg je osvojila stipendiju, dekanovu nagradu i mnoge nagrade na natjecanjima. Diplomirala je 2011. godine, a unatoč činjenici da joj je stipendija garantirala zaposlenje, nije bilo nikakvih otvorenih radnih pozicija. “Nakon tog poletnog razdoblja dolazi period kad vam kažu da za vas uopće nema posla. Taj period trajao je osam mjeseci, svakodnevno sam slala desetak molbi, a volontirala sam na institutu Ruđer Bošković kako bih barem ostala u tijeku. No, svejedno se u tom periodu nisam razvijala,” kaže.

Iako je dobila posao na Medicinskom fakultetu, primljena je na doktorski program u Beču te je odlučila nastaviti svoje obrazovanje u Austriji. “Nakon osam mjeseci, na doktoratu nailazim na nove komplikacije i shvaćam koliko je omjer privatnog života i projekta na kojem sam radila bio neodrživ. Nekad sam radila do 23 sata dnevno, uz jednosatni power nap.

Patnja vlastitog zdravlja i privatnog života bili su prekretnica za promjenu projekta doktorata. Pred kraj doktorata odlučila je preduhitriti vrijeme te je posao krenula tražiti šest mjeseci prije obrane te već dobiva posao u Genos laboratoriju gdje 2019. postaje voditeljica korporativnih komunikacija i vraća se u domovinu.  

Faktori u izboru karijere koja omogućuje kvalitetan omjer privatnog i poslovnog 

Ono što ju je motiviralo su žene s kojima je imala priliku raditi i koje su pronašle taj omjer uspješnosti u karijeri i obiteljskog života, od kojih je naučila da je vrijeme limitirano. Naučila je i da je za ravnotežu potrebno smanjiti broj nepotrebnih aktivnosti i uživati u trenucima koje ima te da je potpora bitna da bi ostala fokusirana na posao. Faktori u izboru karijere koja omogućuje kvalitetan omjer privatnog i poslovnog, prema iskustvu Martinić-Kavur, uključuju: 

  • Životne suputnike (partner, djeca, roditelji, kućni ljubimci, cijela obitelj) 
  • Ambicije (mogućnost pronalaska posla u Hrvatskoj i vlastita sreća) 
  • Talente (po čemu se izdvajate od drugih) 
  • Potporu (država, udruge, institucije, obitelj) 
  • Životni standard (nije bitna plaća već omjer plaće i životnih troškova) 
  • Zdravlje (životni put koji tijelo može izdržati) 

Po prirodi je obiteljski tip. Željela je imati obitelj blizu, a jednostavniji i pomalo opušteniji život pokazao joj se kao dobar odabir.  


Pročitajte više: Kako uspješno balansirati i privatno i poslovno u obiteljima s dvije karijere 


‘Život u Hrvatskoj ima podcijenjene prednosti

Za Martinić-Kavur, život u Hrvatskoj ima podcijenjene prednosti koje ponekad, najčešće mladi ljudi u potrazi za tim savršenim balansom, ne vide ili ih nisu svjesni. Odnose se i na karijeru, privatni život i zdravlje.

“Mi volimo živjeti na svome, volimo imati svoju malu kućicu u kojoj možemo obojati zidove onako kako mi želimo i u konačnici, da tu kućicu možemo ostaviti i svojoj djeci,” objašnjava Martinić-Kavur te nadodaje: “U Hrvatskoj čak i mladi ljudi posjeduju svoje nekretnine više nego negdje drugdje, što je i nama puno značilo, pogotovo u ovoj cijeloj situaciji s koronom. Da imamo svoj stan i nismo podstanari o čijoj sudbini odlučuje volja najmodavca.”

Osim poticajnih mjera za stanovanje mladih, u Hrvatskoj od 2013. godine, otkako je postala članicom Europske Unije, visina plaće na projektima u odnosu na životni standard može biti jednaka onoj kakvu možete primati i izvan njezinih granica, a europski poticaji dostupni su nam kao i ostalim europskim zemljama.  

 

Porodiljni i roditeljski dopust, obrazovanje djece i mladih 

“Nešto što mi je sada od iznimne važnosti, a to ne bih imala u Americi da sam odabrala ostati tamo, je 6 mjeseci porodiljnog i 4+4 mjeseca roditeljskog dopusta, kao i mogućnost rada pola radnog vremena što mi omogućava da ostanem u kontaktu s poslom, a da imam više vremena za uložiti u svoje dijete i njegov razvoj.”

Dostupan i subvencioniran sustav brige za djecu u vrtićima i jaslicama, kao i ‘besplatno’ obrazovanje za djecu i mlade omogućuje roditeljima u Hrvatskoj da obrazuju svu djecu, a predstavlja i privilegiju za svakoga željnog stjecanja obrazovanja da to ujedno i učini. “Možda Sveučilište u Zagrebu nije visoko rangirano kao Harvard, ali u Americi većina nas uopće ne bi imala priliku studirati. Ovdje imamo mogućnost otići na bilo koje sveučilište, probiti se i napredovati.”


Pročitajte više: Uz dobro planiranje porodiljni dopust može biti i prilika za bolje poslovanje 


‘Bitno je raditi ono što vas motivira

Ono što je pronašla u Hrvatskoj, zahvaljujući Genosu i njegovom projektu utvrđivanja biološke dobi, GlycanAge-u, je spoj akademske i primijenjene znanosti i novih izazova u marketingu i komunikaciji. “Ovdje tražimo odgovor na nešto što će možda pomoći ljudima da žive dulje, da budu zdraviji i da imaju bolji odnos privatnog i poslovnog života.”

U Hrvatskoj je pronašla dugo traženu ravnotežu, motivacijsko poslovno okruženje i obiteljsku potporu bez koje ništa od navedenog ne bi ni ostvarila. Dokaz je da je u Hrvatskoj moguće uspjeti – kako u znanstvenoj karijeri, tako i u majčinskoj koju je, kako kaže, tek započela.  

Foto: Privatna arhiva/Canva

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

yoga mat

Yoga mat s kojim ćete poželjeti vježbati svaki dan

Pročišćen, minimalistički dizajn, off-white boja i vrhunska kvaliteta glavne su karakteristike ove divne prostirke za vježbanje. Kretanje je...
- Advertisment -