Stručnjakinje savjetuju kako djecu zaštititi od predatora: Počnite s – dijalogom!

Roditeljstvo nije samo velika ljubav, već je i velika odgovornost. Ona leži u odgoju i izgradnji cijele jedne ili čak više osoba. Brojni su vanjski faktori koji mogu utjecati na sigurnost vašeg djeteta. Česta su prijetnja predatori. Takvi su ljudi danas sveprisutni. Možete ih naći na ulici, ali i na Internetu, posebice društvenim mrežama. Oni će se uvući u život Vašeg djeteta i iskoristiti ga na najgori mogući način.

Što roditelj može učiniti kako bi spriječio stradanje vlastitog djeteta, objasnila je Daria Antonović, savjetnica u području roditeljstva i razvoja djeteta.

Dijete se u odnosu s roditeljem treba osjećati uvaženo, prihvaćeno i poštovano

Odnos između djeteta i roditelja trebao bi se bazirati na povjerenju. „Da bi se ovakav odnos izgradio, dijete treba biti ravnopravan član unutar obitelji. To znači da ima pravo izraziti svoje mišljenje i biti uključeno u donošenje odluka. Tako će roditelj koji uvažava svoje dijete uzeti u obzir i djetetove želje koje se odnose na zajedničko provođenje vremena, na primjer“, tumači Antonović.

To ne znači da djetetu možemo dopustiti da se nađe u opasnoj ili za njega nepovoljnoj situaciji. Dapače, odgovornost roditelja je da zajedničkim razgovorom i pitanjima pokažu da uvažavaju djetetovo mišljenje te da ujedno kod djeteta osvijeste posljedicu njegova izbora. Možda je taj izbor upravo razgovor s neznancem na cesti ili pristajanje na nalazak s nekim upoznatim preko Interneta.

„Djeca bi trebala biti svjesna opasnosti koje internetski svijet može predstavljati. Kao što znamo, grabežljivci su sebi napravili dom na Internetu. Od društvenih medija do platformi za razmjenu poruka, ovi pojedinci imaju lak pristup našoj djeci“, upozorava Melendez Fisher Good. Autorica je članka koji savjetuje kako prevenirati napade predatora na djecu. Kao žrtva seksualnog nasilja i žena koja se bavila problemom trgovine ljudima, pisala je iz osobnog iskustva.

Slušajte instinkt djeteta

Roditelji vole preispitivati djetetove istine te time pokazuju nepovjerenje što onda ne dovodi do odnosa temeljenog na povjerenju. „To posljedično uzrokuje sve više skrivanja istine te sve manje povjeravanja od strane djeteta, što može biti presudno važno u određenim situacijama! Nitko se ne želi povjeriti nekome i za to biti kažnjen ili čuti prodike i doživjeti likovanje“, naglašava Antonović. Stoga, uvažite djetetovu istinu i slobodno je preispitajte pitanjima koja ne sugeriraju da djetetu ne vjerujete. Tako otvarate mogućnost otvorenog razgovora, u kojem će dijete izraziti svoje mišljenje.

Razgovor o sigurnosti i prijetnjama u stvarnom svijetu trebao bi biti dijalog koji konstantno potičete.

Elizabeth Melendez Fisher Good dala je konkretan savjet roditeljima. „Kad dijete ima ‘grozljiv’ osjećaj prema nekome, trebalo bi vam odmah pristupiti. Pomozite svojoj djeci da shvate da njihovi instinkti govore više od riječi. „Ako se ikad osjećaju nesigurno u blizini odrasle osobe ili drugog djeteta, trebali bi se osjećati ovlaštenima da vam to odmah i kažu. Pobrinite se da znaju da uvijek mogu dotrčati do vas ako su zabrinuti.“


Pročitajte više: “S djecom treba razgovarati o aktualnim događajima.”Daria Antonović donosi savjete kako pristupiti temi rata


Umjesto prodika, razgovarajte!

Bunt vlastitog djeteta roditelj može izbjeći tako da umjesto prodika i kažnjavanja, vode razgovor. „Roditelji često iz straha, odnosno s namjerom uspostavljanja kontrole, određuju što i kako će dijete učiniti. Ako to ne učini na taj način, slijede prodike ili nametnute posljedice koje nužno nisu direktno povezane s određenim ponašanjem,“ pojašnjava Antonović.

Djecu treba podučiti kako je u redu pogriješiti, jer greške su sastavan dio života. Nitko ne radi sve savršeno ispravno. „Djeca imaju potrebu iskustveno proći kroz neke situacije bez obzira što su ih roditelji prethodno upozoravali ili im objasnili što se može dogoditi. Nakon što se ipak dogodi greška, odnosno loš izbor, prihvatite to i uvažite. Na toj razini i razgovarajte s djetetom!”, ističe Antonović.

Nakon što shvatite i sami da su neke greške i krive odluke neizbježne, moći ćete shvatiti djetetov postupak i što učiniti posljedično. „Pokažite mu da vam može vjerovati, da ga i dalje volite, da i dalje pripada! Neka i dijete izrazi svoje mišljenje o situaciji, a vi slobodno prepričajte neki svoj sličan događaj s kojim se može poistovjetiti“, dodaje.

Na kraju izvucite zajedničku pouku iz situacije. U ovakvom načinu odgoja nema mjesta izrazima poput: „Jesam li ti rekao/rekla?“, „Zašto si to napravio/napravila?“, „Možeš li jednom donijeti pametnu odluku?“, „Zar ne shvaćaš kako je to bilo glupo od tebe?“ ! No ima mjesta za postaviti pitanje poput :“Kako to da si se odlučio/odlučila za taj postupak?“, „Kako se osjećaš u vezi toga?“, „Što ti misliš o svom postupku?“ !

Iako u idealnom svijetu do opasnosti ne bi došlo, ipak je potrebno djecu pripremiti za takvu situaciju. „Posao je nas roditelja usmjeriti svoju djecu i predstaviti im plan djelovanja. Najlakši način da to učinite je da svoje dijete provedete kroz specifične scenarije, podučavajući ga što da kaže i učini ako se ikad nađe u neugodnoj situaciji. S druge strane, ako vaše dijete svjedoči nečemu što je učinjeno drugom prijatelju, pomozite mu da shvati da je njegov glas važan“, ističe Melendez Fisher Good.


Pročitajte više: Podizanje riječi, ne glasa: Branka Novosel o mindful roditeljstvu i mentalnim problemima kod djece


Budite strogi, dosljedni i ljubazni!

Strogi i dosljedni roditelji su oni koji ne odstupaju od ranijih dogovora te zajednički dogovorenih posljedica. Ujedno ne likuju, već ljubazno pojasne djetetu kako se radi o prethodnom dogovoru i prethodno dogovorenoj posljedici.

“Izgradnjom povjerenja omogućujete da i kada se dijete nađe u nepovoljnoj situaciji, da vam to otvoreno kaže i da zajednički pronađete rješenje i donesete najpametniju odluku. Nije važno upravljati djetetovim životom, kontrolirati svaki korak i uvjete u kojima se nalazi, važno ga je pripremiti tako da vjeruje u obitelj, da vjeruje vama, da se osjeća sigurno, samopouzdano i da se zna nositi s dobrim kao i onim manje dobrim životnim situacijama!”, zaključuje Antonović.

Foto: Canva/ Daria Antonović privatna arhiva/Twitter Elizabeth Melendez Fisher Good

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -