Zašto i dalje imamo predrasude prema ženama na vodećim pozicijama?

Tvrtke i političke organizacije neprestano obećavaju bolje uvjete za žene, promoviraju žene na visokim pozicijama, bolje plaće, promaknuća žena i ravnopravnost. Neprestano se donose nove odluke, pravila i propisi koji jamče ravnopravne uvjete za žene i muškarce na radnom mjestu.

S druge strane, u praksi rijetko viđamo ravnopravnost o kojoj se toliko priča.

Kvote – da ili ne?

Najpoznatija metoda postizanja ravnopravnosti na vodećim pozicijama je uvođenje kvota. Konkretno, u politici postoji obveza da se na izborne liste stavlja 40% podzastupljenog spola, odnosno žena.

Europska komisija donijela je nedavno direktivu kojom nastoji osigurati rodni balans na vodećim pozicijama, a cilj je do 2027. godine osigurati da 40% neizvršnih direktora ili 33% svih članova odbora čini podzastupljeni spol. Trenutno, ističu na nedavnoj LinkedIn objavi, tek 8,5% odbora čine žene.

Svrha kvota je poboljšanje uvjeta života, rada, zarade i osiguravanje jednakih prilika za napredak. Kvote nisu ograničene samo na rod, već se uvode i s obzirom na rasu, invaliditet i drugo.

Podržavatelji kvota ističu kako neke države danas imaju ravnopravan broj žena i muškaraca na visokim pozicijama u politici zahvaljujući kvotama. Ističu kako povećanje zastupljenosti žena pomoću kvota pomaže smanjenju diskriminacije, odnosno smanjuju se predrasude vezane uz promaknuća žena, te rod postaje nevažan.

Protivnici uvođenja kvota kao svoje argumente često ističu kako ovakav sistem zanemaruje aspekt zasluge. Smatraju kako će nekvalificirane žene zauzeti mjesto kvalificiranim muškarcima, a žene ističu kako ne žele biti izabrane samo zato što su žene.


Pročitajte više: Novi CEO Mitsubishi Chemicala: Gdje su žene na menadžerskim pozicijama?


Ravnopravnost u praksi

No ne možemo reći kako je od strane kritičara u pitanju briga za ravnopravnost kada na izbornim listama redovito viđamo veći broj muškaraca i nitko ne reagira, dok je protiv platforme Možemo! pokrenuta tužba zbog većeg broja žena u odnosu na muškarce na osiječkoj izbornoj listi.

Također, bez obzira na to što su više obrazovane, žene su i dalje podzastupljene na vodećim pozicijama u tvrtkama i politici. Teže dolaze do posla zbog moguće trudnoće. Češće doživljavaju seksualno uznemiravanje na radnom mjestu. Rijeđe viđamo povišice i promaknuća žena unatoč zaslugama.

Rodna ravnopravnost nije niti smije biti marketinški alat. U pitanju je zakonom zajamčeno pravo koje se ne poštuje, problem na kojemu je potrebno djelovati, a ne samo pričati o njemu. Staviti sliku žena uz feministički citat na društvene mreže ne znači apsolutno ništa dok se ne događaju konkretne promjene.

Zastupljena je i zabluda kako žene ne dobivaju povišice jer ih ne traže često kao muškarci, no istraživanja su više puta pokazala kako to nije točno – traže je podjednako.


Pročitajte više: Kazna od 3,8 milijuna dolara čeka Google zbog diskriminacije u plaćama i pri zapošljavanju!


Odakle predrasude?

Djevojčice i dječake se različito socijalizira. Djevojčicama se kupuju igračke poput malih kuhinja, beba i šminke, a dječacima se kupuju igračke poput autića, oružja i lopti. Djevojčice se potiče na sigurne aktivnosti u zatvorenom, dok se dječake potiče na sport i rizik. Živahnim se djevojčicama govori da se ponašaju kao dječaci, a emotivnim dječacima da se ponašaju kao djevojčice.

Što više raste svijest o nepotrebnosti strogih rodnih podjela, to je manje ovakvih načina odgoja, te ćemo imati više dječaka koji za igru peku kolače i djevojčica koje se igraju građevinara.

No u pitanju je primarna socijalizacija koja ulazi u srž karaktera osobe i prati je cijeli život, a utječe ne samo na način na koji vidimo sebe, već i druge.

Tako će žene muškarce doživljavati kao aktivne i asertivne, a muškarci će žene doživljavati kao emotivne i pasivne. Vodeće pozicije rezervirane su za – aktivne i asertivne. Za one karaktere koje uporno pripisujemo muškarcima, što uporno koči promaknuća žena.

I premda je sve više ljudi svjesno toga da muškarci mogu plakati, a žene biti čvrste, društvena slika i dalje odražava društvo koje se drži rodnih uloga. I premda su se žene uspješno probile u srednji menadžment, u visokom za njih još uvijek nema mjesta.

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

humanitarni buvljak

Kamo za vikend – pizza, fotografija ili humanitarni buvljak?

Nakon napornog radnog tjedna, svi želimo dobro iskoristiti vikend. Zato smo uz vas s nekoliko sjajnih ideja prikladnih za cijele obitelji,...
- Advertisment -