Ravnopravnost spolova tek 2095. godine?

Već smo „duboko“ zagazili u 21.stoljeće, ali niti jedna zemlja na svijetu ipak nije uspjela pomiriti razlike između spolova koje se ocrtavaju na svim životnim područjima, od ekonomskih i političkih, gdje su razlike najdublje do zdravstvenih i obrazovnih.

Svjetski ekonomski forum objavio je nedavno svoje deveto izvješće vezano uz tu temu, koje obuhvaća 142 zemlje svijeta gdje je„izmjerena“ dubina rascjepa između muškaraca i žena.

Radi lakšeg istraživanja razlike su podijeljene na četiri osnovne grupe:

1. Ekonomske razlike,

2. Političke razlike,

3. Razlike u obrazovanju i

4. Razlike u zdravstvu

Ravnopravnost spolova najmanja u ekonomiji i politici

Što se tiče ekonomskih razlika, one se odnose na mogućnost napredovanja u karijeri, visinu plaće za isti posao i prisutnost muške i ženske radne snage na tržištu rada.

Političke razlike usmjerene su na broj muškaraca, ali i žena koje se nalaze na visokim političkim funkcijama.

Obrazovne razlike osvrnule su se na to koliko je kojem spolu dostupna mogućnost za obrazovanjem, i to ne samo onim primarnom, već i daljnjem školovanju i stjecanju određenih vještina i znanja.

Što se tiče zdravstva, ono je usmjereno na zdravstveno stanje spolova, ali i na očekivanja koliko će koja društvena skupina dugo živjeti, očekivane bolesti i vjerojatnost za nasilnu smrt….

Na žalost, iako živimo u 2014., ove razlike stvaraju dubok jaz. Da ne kažemo da imaju i vrlo skupe posljedice po neke zemlje o čemu svjedoči jednostavan primjer koji dolazi iz Azije. Tamo se zbog teškoća na koje žene nailaze tražeći posao, to odrazilo velikim financijskim gubitkom po azijske zemlje, a procjenjuje se da ih spolni jaz svake godine košta između 42 i 47 milijardi dolara.

Pozitivna je ipak činjenica da mnoge zemlje diljem svijeta ipak napreduju po tom pitanju, pogotovo što se tiče obrazovanja žena. Istraživanje pokazuje da je oko 25 zemalja gotovo potpuno uspjelo izbrisati razlike u pristupačnosti obrazovanju i učenju između muškaraca i žena.  Šira slika pokazuje da je čak 94% obrazovnih razlika uklonjeno  sveukupno u ove 142 zemlje.

Mnoge od njih bi sad mogle i financijski profitirati zbog povećanja obrazovanih žena na tržištu rada, ali to se ipak neće dogoditi kod svih jer mnoge i pak nisu uspjele riješiti i definirati pitanja vezana uz zapošljavanje žena.  Ta skupina zemalja uključuje Japan, Ujedinjene Arapske Emirate , Čile i Brazil.

Kada se baci pogled na globalnu sliku, samo 60% razlika je prevladano sveukupno na ekonomskom polju.To je alarmantna činjenica s obzirom da je, kada je mjerenje ovih razlika započelo 2006. godine, postotak smanjivanja razlika iznosio 56. Dakle samo četiri posto više razlika je postojalo nego danas.  U narednih devet godina, malo se toga učinilo po pitanju ženske ravnopravnosti u ekonomskom svijetu. Ako se „brisanje“ razlika bude provodilo ovakvim tempom, jednakost među spolovima dočekat ćemo tek daleke 2095, izračunali su stručnjaci.

Ista boljka muči i zemlje Bliskog istoka. Istraživanja Svjetske banke pokazuju velike financijske gubitke upravo bliskoistočnih zemalja koje su se usmjerile na rješavanje jednog problema i pritom zaboravile drugi. Desetljećima se na tom području ulagalo kako bi se smanjio obrazovni jaz, ali s obzirom da je ostao onaj ekonomski, stvari se nisu bitno novčano poboljšale.

Što se tiče razlika u zdravstvenom području, globalna slika ipak pokazuje pozitivne trendove, a oni govore da je 96 posto svih zemalja ubrojenih u istraživanje znatno poradilo na ravnopravnosti na tom polju i razlika gotovo da i nema.

Ravnopravnost spolova najveća u nordijskim zemljama

Najveću ravnopravnost među spolovima po svim pitanjima postigle su nordijske zemlje, a na vrhu ljestvice je Island, potom Finska, Norveška, Švedska i Danska. Slijede ih zemlje koje su posljednjih godinu dana puno radile da se te razlike premoste, a to su Nikaragva, Ruanda, Irska, Filipini i Belgija. Što se tiče Hrvatske, ona se nalazi na 55. mjestu ljestvice, ispod Srbije, a iznad Ukrajine.  Po ekonomskoj jednakosti nalazi na 65 mjestu, a jednako tako i što se tiče dostupnosti obrazovanja. Po jednakosti zdravstvenih uvjeta zasjela je na 37 mjesto ljestvice, a po političkoj ravnopravnosti među spolovima, nalazi se na 56. mjestu. Najmanje promjena  od ove 142 zemlje uspio je provesti Jemen, tek nešto više od 50% u prosjeku za sva ova područja.

Do očaja svakako dovodi i činjenica da neke zemlje ne samo da nisu napredovale, kao što je na primjer Australija, već da je s 15. mjesta po nepostojanju razlika pala na 24. i drži ga već drugu godinu za redom. Jedino što ju „izvlači“ jest gotovo potpuna ravnopravnost u  razini obrazovanja muškaraca i žena.

SAD je pak uspio prevladati oko 75% svojih razlika među spolovima te su malo napredovale s obzirom na proteklu godinu. Najviše je uloženo u političku participaciju žena, kojih sada ima više na važnijim položajima u državi.

Političke razlike su ipak posvuda najdublje, pa je tako samo 21% ovih razlika uspiješno prevladano, a žene još uvijek vrlo rijetko i u vrlo malom broju sudjeluju u  izvršnoj politici politici svojih država, rijetko su na vodećim i odlučujućim pozicijama, na čelu stranaka ili vode zemlju.

Ukoliko napredak bude tekao sporo kao što je predviđeno, nitko od nas danas ovo potpuno nestajanje razlika u svijetu neće doživjeti. No, i mali koraci svake godine daju nadu u optimističniju sliku ravnopravnog društva u kojem svi imamo jednake mogućnosti i jednake šanse za uspjeh.

Foto: 123rf

POVEZANI ČLANCI:

PROČITAJTE JOŠ:

1 KOMENTAR

  1. Nije točno da je Australija nazadovala. Njen indeks je bolji iz godine u godinu, ali druge zemlje su više popravile svoje indekse. Ne mogu sve zemlje napredovati na ljestvici pa makar sve značajno popravile svoje indekse.
    Pogrešna je i ideja da ravnopravnost tumačimo kao ravnomjernu raspodjelu realizacije prilika. Takav pristup potpuno zanemaruje razlike između spolova u njihovim interesima odnosno polazi od pogrešne pretpostavke da te razlike ne postoje ili da ih treba uklanjati što cijeli pristup čini ideološki obojanim. Što sa ženama koje imaju više (ili čak isključivo) iskrenog interesa za obitelj u odnosu na karijeru? Da li se njima na ovaj način šalje poruka da korigiraju svoje interese u ime ovako definirane ravnopravnosti? Da li su u tom slučaju žene koje žele držati 3 kuta kuće ravnopravne s onima koje žele natjeravati ovaj indeks sve do 1,0? Jer ako ove prve smanjuju žensku ukupnu ambiciju na npr. 75% ukupne muške, onda indeks od 0,75 zapravo predstavlja potpunu ravnopravnost u prilikama.

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Bespovratne potpore za digitalizaciju

Natječaj za bespovratne potpore za digitalizaciju eliminira većinu tvrtki i obrta...

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavilo je poziv "Bespovratne potpore za digitalizaciju" namijenjen mikro, malim i srednjim poduzetnicima. Cilj je osigurati...