Misli li država konačno i na obrtnice? U pripremi je prijedlog izmjene zakona koji regulira porodiljnu naknadu

Najavljeni prijedlog izmjene zakona potaknuo je raspravu o izjednačavanju naknade za roditeljski dopust samozaposlenih iz prekarnih djelatnosti s naknadom zaposlenih. S obzirom na olakšicu koju poduzetnici uživaju, možda se podjela u kojoj oni ostvaruju pravo na manju naknadu učini pravednom, ali nikako nije povoljna na demografsku politiku prisiljavajući poduzetnice da se ranije vraćaju na posao ili čak odgode osnivanje obitelji.  No prijedlog je još u izradi, a dijele nas mjeseci prije no što uopće bude upućen Vladi.  

Informacije su neslužbene, ali otkrivaju na čemu se radi 

Krajem prošlog tjedna u javnost je dospjela informacija o mogućim izmjenama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama. Vijest je prvi put objavio Jutarnji list, s podatkom o tome da Središnji ured za demografiju i mlade planira u prvom tromjesečju sljedeće godine dostaviti Vladi prijedlog o izmjenama. Jutarnji je također neslužbeno saznao kako bi se prijedlog mogao prihvatiti i implementirati do kraja kolovoza 2022. zbog obveze RH prema Europskoj Uniji. Radi se o obvezi svake države članice da do zadanog roka implementira određene direktive, a ova o kojoj je sad riječ bavi se koračanjem prema spolnoj ravnopravnosti u obitelji, s posebnim naglaskom na ravnopravnosti očeva.  

Dvije točke potencijalnog prijedloga 

Najavljeni prijedlog sadržava dva noviteta, koja ćemo za svrhe teksta nazvati točkama. Te se dvije točke odnose na: 

(1) uvođenje obaveznog plaćenog dopusta od 10 dana za očeve koji će koristiti zajedno s majkom po rođenju djeteta 

(2) izjednačavanje iznosa naknade u drugih šest mjeseci dopusta s punom plaćom zaposlenih i samozaposlenih roditelja 

Iz ove potonje proizlazi pitanje: planiraju li se izjednačiti i prava zaposlenih i samozaposlenih roditelja? 

Dosadašnja praksa potvrđuje nedosljednosti u zakonu 

Dosadašnja praksa pokazala je da očevima nije osiguran dopust povodom rođenja djeteta, već oni iskorištavaju redovno pravo na slobodne dane kao i svi zaposleni – pravo na 7 dana dopusta za važne osobne potrebe. To se odnosi na sklapanje braka, rođenje djeteta, smrt člana obitelji i slično. Drugim riječima, ako je otac već iskoristio svoje pravo na dopust, ili mu poslodavac određuje broj dana, on nema pravo ostati s majkom djeteta. Također, dosad je roditelj na dopustu primao naknadu u iznosu pune plaće samo prvih šest mjeseci nakon rođenja djeteta. U periodu nakon toga, roditelj je mogao izabrati hoće li se vratiti na posao ili će ostati s djetetom uz naknadu koja je ovisila o tome koliko doprinosa je plaćao. Druga se opcija najmanje isplati samozaposlenima, koji, u slučaju da imaju obrt ili paušalni obrt, primaju minimalni iznos naknade od nešto više od 2.937,92 kn. Gornja granica naknade, odnosno njen maksimalni iznos je malo iznad 5.500 kuna. O njemu mnogi mali poduzetnici mogu samo sanjati. 

Najavljuje se izjednačavanje iznosa zaposlenih i samozaposlenih roditelja. S jedne strane, u dosadašnjem su zakonu zaposleni i samozaposleni već izjednačeni, no to u praksi nije slučaj. Obrtnici, poljoprivrednici i oni koji ostvaruju drugi dohodak, koji plaćaju manje doprinose, ne pripadaju u tu kategoriju već spadaju pod istu kategoriju kao i nezaposleni. Stoga, ako se u prijedlogu planira razdijeliti samozaposlene u dvije kategorije, na one koji imaju prava i one koji ih nemaju, ta točka, i da se prihvati, neće rezultirati izjednačavanjem prava poduzetnika sa zaposlenima. Rezultate može ostvariti samo potpuna izmjena trenutne sheme.

Trenutni zakon obrtnike i poljoprivrednike stavlja u nepovoljni položaj 

„Navedeni Zakon je potrebno poboljšati jer sadrži prevelik broj odredaba kojima se stvara nepreglednost, neujednačenost i praznine u primjeni te bi optimalno rješenje bilo revidirati i napisati novi tekst cijelog Zakona. U tom smislu, posebno naglašavamo potrebu revidiranja postojeće sheme dopusta koja bi, prema našem mišljenju, trebala biti koncipirana na način da u jednoj kategoriji budu svi roditelji koji ostvaruju dohodak (zaposleni, samozaposleni, poljoprivrednici i roditelji koji ostvaraju drugi dohodak) dok bi u drugoj kategoriji bili „neaktivni“ (nezaposleni i izvan sustava rada).“  

Medijske napise prokomentirali su iz CESI-ja i SOS-a Rijeka koji se bave analizom trenutnog zakona. Njihova je zadaća uputiti u problematične stavke i moguće rupe u zakonu kako bi se otvorila mogućnost za najbolju moguću reviziju.  

„Trenutno je shema takva da se dio roditelja poljoprivrednika i onih koji ostvaruju drugi dohodak (rade na ugovor o djelu ili autorski ugovor) nalaze u istoj kategoriji s nezaposlenim roditeljima i imaju minimalne, niske naknade, iako plaćaju doprinose i imaju veće prihode. Takvo uređenje se ne čini pravednim te bi i takvi roditelji koji rade u prekarnim oblicima rada trebali imati isti tretman kao i (samo)zaposleni roditelji. U kategoriji samozaposlenih roditelja u nepovoljnom položaju nalaze se paušalne obrtnice/ci. Ovim osobama visina naknade određuje se prema osnovici za plaćanje doprinosa te su i njihove naknade preniske, a trebale bi biti usklađene s prosječnom zaradom obrtnice/ka.“  

Druga točka ne planira izjednačiti prava svih roditelja koji ostvaruju dohodak 

Kao što smo već naveli, druga točka je zanimljiva upravo zbog činjenice da mnogi poduzetnici ostaju zakinuti. To što obrtnici i paušalni obrtnici dobivaju minimalni iznos, koji nije dovoljan za život roditelja i djeteta, jedan je od razloga zašto se poduzetnice redovito vraćaju na posao nakon isteka prvih 6 mjeseci. Na račun olakšica za poduzetnike, koje postoje da bi se potakao razvoj te gospodarske aktivnosti, ti isti poduzetnici ostaju zakinuti u drugim područjima.  

„Svakako su za pohvalu neslužbene najave o izjednačavanje iznosa naknade za vrijeme roditeljskog dopusta s punom plaćom zaposlenih i samozaposlenih roditelja jer na taj način roditelji neće biti financijski „kažnjeni“ zbog korištenja prava na roditeljski dopust. U praksi je jedan od razloga zbog kojeg očevi ne koriste pravo na roditeljski dopust, već 2 mjeseca prenose na majke, upravo financijska neisplativost s obzirom da očevi češće imaju veće plaće od svojih partnerica. Međutim, iz dostupnih informacija nije jasno hoće li izmjene obuhvatiti i paušalne obrtnice/ke i roditelje koji ostvaruju drugi dohodak. Prema trenutnim najavama čini se da će obuhvaćati samo one skupine roditelja koje Zakon definira kao (samo)zaposlene.“ 

Prijedlog ima podršku iz poduzetničkog sektora 

U slučaju da će prijedlog donijeti novosti i za poduzetnike koji su zakinuti, a ne samo onima koji su i dosad bili zaštićeni zakonom, najavljene promjene pozdravlja Ivana Matić, direktorica Women in Adria i članica Upravnog odbora udruge Glas poduzetnika

„S obzirom na demografsku politiku Republike Hrvatske, smatram da bi rodiljna naknada trebala biti ista za sve roditelje, bez obzira na to koliko uplaćuju u proračun. Majke poduzetnice se često vraćaju na posao nakon 6 mjeseci, velikim dijelom zbog nedostatka financijskih sredstava za život. To, naravno, nije jedini razlog, no postavlja se pitanje može li trenutna naknada majkama poduzetnicama zaista biti oslonac i potaknuti ih da ostanu sa svojim djetetom punih godinu dana.“ 

S njom se slažu i CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje te SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava.  

„Pozivamo nadležni Središnji ured za demografiju i mlade, kao i čitavu Vladu i Sabor RH da prilikom zakonskih izmjena uzmu u obzir brojne probleme i nejasnoće koji ovaj Zakon stvara u praksi. U skladu s tim, smatramo da bi bila velika šteta da se zakonske izmjene svedu samo na usklađivanje s Direktivom i podizanje visine roditeljskih naknada kada postoji potreba da se čitav postojeći sustav rodiljnih i roditeljskih potpora osuvremeni i reformira.“ 

Foto: Pixabay/Congerdesign

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

- Advertisment -