Zdrava prehrana u pet koraka

zdrava prehrana

Zdrava prehrana se ne postiže preko noći, već je to mozaik koji se slaže s vremenom i postaje sve bogatiji.

Zdrava prehrana čuva esencijalnu energiju

Situacija sa suvremenim čovjekom i načinom življenja danas je takva da je jasno da su pobrkani prioriteti. Vrlo često poslu i onome što trebamo obaviti damo glavno mjesto, što onda ide na štetu našeg zdravlja. Često nemamo vremena za doručak, jedemo s nogu, jedemo trčeći itd., i na taj način počinjemo trošiti svoje resurse, odnosno svoju esencijalnu energiju. Umjesto da ju prehranom i načinom življenja obnavljamo, održavamo i njegujemo, mi je ustvari trošimo.

>>Pravilna prehrana štiti od stresa

Nemoguće  je danas govoriti o zdravlju, a ne govoriti o hrani.

Ono što je zanimljivo jest da samo prije nekih 20-ak godina, to nije bio slučaj. Nije se toliko uočavala povezanost načina prehrane sa zdravljem. Čak, dapače, u to su vrijeme liječnici su govorili da bolesti koje se javljaju nemaju apsolutno nikakve veze sa prehranom. 5 stvari su bitne za zdravu prehranu:

1. Zdrava prehrana podrazumijeva ritam u hranjenju

U zadnja dva desetljeća dosta je evaluirala svijest o važnosti zdrave prehrane, i puno ljudi danas voli govoriti o zdravoj prehrani, ali malo je konkretnih savjeta što to ustvari znači. Zdravo se hraniti, na prvom mjestu znači imati ritam u hranjenju, znači imati dijelove dana u kojima u miru pojedemo obrok, a vrlo je individualno koliko će to puta dnevno biti. Za poslovnu ženu  i za njen hormonalni sustav i funkcioniranje idealno je da jede pet puta dnevno manje obroke umjesto rjeđe, no velike količine hrane. U tom ritmu hranjenja najvažniji  obrok je definitivno doručak. Ručak pak, suprotno dosadašnjim uvjerenjima i  s obzirom na promjenu ritma poslovnog čovjeka, treba biti nešto jako lagano što nam omogućava da u biti produžimo rad.

Sljedeći obilniji i raznolikiji obrok bi trebala biti neka rana večera oko 18, najkasnije 19 sati, i to bi trebalo predstavljati zadnji obrok u danu. Tri sata prije spavanja nije dobro jesti, jer u tom slučaju  organizam cijelu noć radi, izmori se ujutro se budimo umorni. Ta potreba jedenja u večernjim satima javlja se jer nismo jeli preko dana i prirodno je da smo gladni, a naš organizam želi nadoknaditi sve što nismo unijeli taj dan.  Razbijanje tog zatvorenog kruga počinje time što počinjemo po malo jesti ujutro  i na taj način smanjujemo večernji obrok.

2. Mudrim izborima do zdrave prehrane

Druga važna stavka je osvještavanje mogućnosti izbora, odnosno selektiranja namirnica koje jedemo. Ljudi na spomen zdrave prehrane obično reagiraju protupitanjem postoji li danas, kad je sve zagađeno,  uopće nešto zdravo. No, ne treba zaboraviti da uvijek možemo birati što ćemo jesti. Ono što je bitno su mudri izbori: da umjesto bijelog izaberemo integralno pecivo, umjesto hamburgera izaberemo drugačiju vrstu sendviča koji će imati više povrća, ili da pojedemo salatu. Za užinu uvijek je dobar odabir  neko voće, a za osvježenje najbolje je izbjegavati gazirana pića te konzumirati prirodne sokove bez šećera.

Kad smo osvijestili mogućnost izbora, nužno je potrebno  razmišljati o  kvaliteti hrane koju jedemo, što znači čitati deklaracije na prehrambenim proizvodima. Bez obzira što postoje sustavi kontrole hrane, zdravstveno ispravna hrana nije isto što i zdrava hrana. Famozna priča o dozvoljenim aditivima i poboljšivačima okusa jedna je obična floskula, jer  vi cijelo vrijeme jedete puno namirnica s dozvoljenim količinama aditiva i zato danas i postoji podatak da čovjek tijekom života pojede oko sedam kilograma dozvoljenih količina aditiva za koje nitko još nije proveo istraživanje kako zapravo djeluju na naš organizam  i na koji način utječu na naš imunitet. Savjetovala bih u svakom slučaju da se počnu čitati deklaracije, i to je onda put na kojem se krećemo prema otkrivanju cjelovitih prirodnih namirnica, onih koje su minimalno prerađivane. Ako kupujemo rižu, neka to umjesto bijele bude smeđa riža, umjesto kuhinjske soli morska, umjesto rafiniranog hladno prešano ulje. Taj iskorak je jedan od najrevolucionarnijih iskoraka koje čovjek može napraviti. Iz takve hrane dolazi jedna ogromna količina energije, kao poseban input za obavljanje aktivnosti. Ako se suvremenoj poslovnoj ženi učini da je to preveliko ulaganje, jer nema vremena, treba samo razmišljati o tome da je to  minimum ulaganja s obzirom na ono što dobiva. Cjelovite žitarice, mahunarke, različite vrste povrća, bundeve, repa, rotkva itd., sve su to namirnice koje pripadaju našem podneblju  i sadrže pregršt hranjivih sastojaka  koje moramo uključiti u svoju prehranu.

3. Organski uzgoj i zdrava prehrana

Nakon što smo se pobrinuli da ipak napravimo jedan drugačiji izbor namirnica koje koristimo u prehrani, nije svejedno niti kako je ta namirnica uzgajana. Važno je da je ona uzgajana na što prirodniji način, jer u tom slučaju ne sadrži  kemikalije.

Za pripremu svakodnevnog zdravog i kvalitetnog obroka nužno je znati da povrće i voće nakon organskog gnojenja ima mnogo veći sadržaj vrijednih tvari nago iste biljke gnojene mineralnim / umjetnim gnojivom.

Dokazano je također da biljke uzgojene po načelima ekološke poljoprivrede sadrže:

  • 28% više vitamina C
  • 18% veći relativni sadržaj bjelančevina
  • 19% više šećera
  • 18% više kalija
  • 10% više kalcija
  • 13% više fosfora
  • 77% više željeza

4. Priprema zdravog obroka ne zahtijeva puno vremena

Zdrava prehrana znači pripremati hranu za sebe, što je danas ‘ bolna točka’, jer su ljudi u panici zbog pomanjkanja vremena. Osobno, u svojim edukacijama pokušavam razbiti tu predrasudu i pokazati da se kvalitetan i zdrav obrok može pripraviti u vrlo malo vremena i  da u pola sata možemo pripremiti neprocijenjivo vrijedan obrok.

5. Zdrav obrok se polako jede

Osim pripremiti kvalitetan obrok, jednako je tako važno i pravilno ga pojesti. Takva hrana potpuno se drugačije probavlja i treba odvojiti 15, 20 minuta da se obrok pojede u miru. Tako se najbolje iskoristi čak i nekvalitetan obrok. Kad želimo unaprijediti svoju prehranu, treba ići malim koracima, jer je to jedan proces. Zdrava prehrana ne znači promijeniti prehranu preko noći, nego u samom procesu početi mijenjati stvari, posebno ako se ne osjećamo dobro.

 

Jadranka Boban Pejić, direktorica je tvrtke Biovega za uvoz i distribuciju ekoloških proizvoda (CEO). Nedavno je obilježila 25 godina svoga rada. Autorica je i voditeljica Škole kuhanja u Makronovi, autorica mnogih članaka i knjiga te često prisutna u medijima kao pionir u poslovanju s ekološkim proizvodima. Za svoje dvije kuharice; Ljeto i Bez glutena dobila je i uvaženu svjetsku nagradu Gourmand Cook Book.

Foto: Dreamstime/Lightpoet

 

 

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.