U poslovnom svijetu često govorimo o moći kao o poziciji: direktor ima moć nad menadžerom, menadžer nad zaposlenikom. No, ljudi zapravo ne reagiraju samo na formalnu moć. Reagiraju na ono što mogu izgubiti.
Ne bojimo se drugih zato što su jači od nas nego zato što su u poziciji iskoristiti protiv nas ono što ne želimo izgubiti – i ono što nam je bitno. To može biti posao, reputacija, osjećaj pripadnosti timu, prilika za napredovanje, pristup informacijama, status stručnjaka, odnos s važnim klijentom ili osjećaj sigurnosti.
Moć nije problem. Nesvjesna moć jest
Kada prepoznamo moć ili nesrazmjer moći u odnosima, ne činimo to kako bismo nekoga proglasili krivcem. Činimo to prije svega zbog vlastite zaštite i boljeg razumijevanja odnosa u kojima se nalazimo.
Osoba koja je u poziciji nadređenog često toga nije svjesna. U korporativnom okruženju to vidimo svakodnevno. Nadređeni može vjerovati da samo daje povratnu informaciju, a zaposlenik je doživljava kao prijetnju. Iskusnija kolegica može misliti da samo “iznosi svoje mišljenje”, dok mlađa zaposlenica osjeća da joj se ne ostavlja prostor za doprinos. Partner u tvrtki može vjerovati da vodi raspravu, dok drugi sudionici osjećaju da zapravo nemaju mogućnost utjecaja. Zato moć nije nužno zloupotreba. Ali moć koju ne osvještavamo lako može postati zloupotreba.
Pročitajte više: Zašto invazivna komunikacija daje brze rezultate – ali uništava odnose
Većina poslovnih sukoba zapravo nisu sukobi mišljenja nego sukobi pozicija
Konflikti se upravo i rađaju kada smo “ukopani” u svoje pozicije. Na površini izgleda da se ljudi svađaju oko budžeta, prioriteta, strategije i rokova. Ali često se ispod toga krije pitanje:
- Tko će biti u pravu?
- Čiji će prijedlog pobijediti?
- Čija će se stručnost potvrditi?
Kada rasprava prijeđe iz rješavanja problema u borbu za poziciju, ulazimo u ono što je Pat Patfoort nazvala modelom “Gornji – Donji”. Nasuprot njemu stoji model ekvivalencije, to jest odnosa u kojem različitost ne znači veću ili manju vrijednost. U korporativnim kulturama koje funkcioniraju prema modelu “Gornji – Donji”, često se nagrađuje dominacija, a ne suradnja.
Kada se ljudi osjećaju nemoćno ili “donje” u odnosu, najčešće reagiraju na jedan od tri načina: ulaze u sukob, frustraciju prenose na nekoga tko ima manje moći ili se povlače. Upravo je ovo posljednje često najskuplje za organizacije jer ljudi fizički ostaju, ali psihološki odlaze.
Ekvivalencija ne znači da smo jednaki po funkciji nego jednako vrijedni
Mnoge organizacije danas govore o ravnopravnosti kao da ona znači brisanje razlika. No, to ne znači brisanje razlika. Direktor i pripravnica nemaju istu odgovornost. Partner i junior nemaju istu razinu odlučivanja. Ali mogu imati jednako dostojanstvo. I to je velika razlika.
Zdrava organizacija nije ona u kojoj ne postoje hijerarhije nego ona u kojoj hijerarhija ne određuje ljudsku vrijednost.
Najveći pokazatelj zrele moći nije kontrola nego kapacitet da se ne mora pobijediti
Ljudi s unutarnjom sigurnošću ne trebaju stalno dokazivati da su najpametniji, najglasniji ili najvažniji. Ne trebaju svaki sastanak pretvoriti u natjecanje niti uvijek imati zadnju riječ. Moćna osoba nije nužno ona koja može nadjačati druge. Često je moćna upravo ona osoba koja može ostati sa sobom i znati da njezina ili njegova vrijednost ne ovisi o tome hoće li pobijediti u svakoj raspravi.
Osvještavanje moći nije alat za optuživanje ljudi koji imaju autoritet. Ono je alat za razumijevanje odnosa. Kada prepoznamo gdje postoji nesrazmjer moći, ne činimo to zato da bismo ukinuli strukturu i pozicije, nego zato da bismo spriječili da hijerarhije prerastu u dominaciju. U svakom poslovnom sustavu postojat će razlike u odgovornosti, utjecaju i odlučivanju.
Pitanje nije postoji li moć, nego koristimo li je tako da ljudi oko nas mogu zadržati svoje dostojanstvo, glas i osjećaj vlastite vrijednosti. Upravo se u odgovoru na to pitanje krije razlika između organizacija koje se oslanjaju na poziciju i onih koje grade povjerenje.
Piše: Ana Tomić je osnivačica Dialogusa i edukatorica nenasilne komunikacije s posebnim fokusom na poslovne odnose.
Foto: Unsplash, privatna arhiva, Canva
