5 znakova koji odaju manipulatore i kako se nositi s njima

Manipulatori nisu uvijek osobe s psihopatskom strukturom ličnosti kao Keyser Soze iz filma „Privedite osumnjičene“. Dakle, ne radi se nužno o svjesnom izvrtanju istine i pokušaju da se upravlja našim emocijama precizno ih predviđajući po principu uzrok – posljedica.

Nešto manje glamurozni (ali ne i manje učinkoviti) mogu biti ljudi oko nas koji svojevrsnim nesvjesnim strategijama  pokušavaju ostvariti svoj cilj te tako postajemo tek oruđe na njihovom putu. Neki od znakova da smo bili izmanipulirani mogu biti osjećaji ili raspoloženja nakon razgovora s njima kao npr zbunjenost, osjećaj krivnje ili iskorištenosti te emotivni umor.

Kako prepoznati da imamo posla s manipulatorom?

Široka je plejada razloga zbog kojih osobe nastoje nešto dobiti za sebe manipulacijom: ipak, uglavnom uzroci leže u djetinjstvu gdje nisu naučili zadovoljiti svoje potrebe i/ili tražiti za sebe na jasan, transparentan, otvoren i poštujući način te im se „dobiti nešto ispod žita“ pokazalo kao učinkovitija i brža strategija. Nerijetko te strategije (ukoliko ih se ne osvijesti, preispita i donese odluka o promjeni) ostaju jedan od obrazaca komunikacije i u zrelo dobi.

Nešto-tu-ne-štima­-ali-ne-znam-što

Premda je na površini razgovor bio otvoren, jasan i dogovor postignut, odlazimo iz njega s osjećajem zbunjenosti ili nepovjerenja. Ovo su one situacije kada nam se intuitivno čini da stvari ipak nisu u potpunosti transparentne. Jedan od čestih razloga zbunjenosti leži u činjenici da smo verbalno postigli dogovor, no neverbalno (a tako i ne potpuno svjesno), naše biće je pod dojmom govora tijela druge osobe – nedovoljnog kontakta očima, nervoze, određenog stava tijela, sitne mimike lica ili sl. Sve te neverbalne znakove intuitivno pokupimo tijekom susreta, htjeli to ili ne. Ukoliko se razlikuju od onog što je verbalno rečeno, odlazimo s osjećajem nedorečenosti ili zbunjenosti.

Kako postupiti?

kako s manipulatorima

Provjerite osjećaj ili preispitajte svoju tezu rečenicom: “nešto me u ovom našem razgovoru zbunjuje…” ili “imam dojam da smo sve dogovorili, no nekako mi djeluješ…(i navedemo što vidimo). Ima li to veze s ovim razgovorom?” Na ovaj način osobi osvještavamo da nam šalje dvostruke signale te ćemo kao odgovor dobiti bilo produbljivanje teme (i razloge tih signala) ili neko potpuno treće objašnjenje kao “oprosti, dijete mi je bolesno i cijelu noć nisam spavala pa zato djelujem tako.” Odgovor koji nama nije pao napamet, ali itekako stavlja naš dojam i stvarnost u smisleni kontekst.

Ja, ja pa ja

Svi smo se nekad našli u situaciji razgovora u kojoj smo shvatili da ono što govorimo uistinu nije važno našem sugovorniku već je naša glavna svrha biti tu kao poligon za slušanje. Osobe koje svaku temu, uvid, pitanje, argument koriste kao uvod za pričanje o sebi također manipuliraju jer svoju potrebu ne iskazuju otvoreno (niti transparentno traže danas više pažnje za sebe!) već koriste priliku da čuju svoje misli izgovorene na glas. Mi smo tu tek „slučajnost“, odnosno nijema publika. Ne čudi stoga što se nakon takvog susreta možemo osjećati iskorišteno i umorno.

Kako postupiti?

Recite nešto poput: “Čujem da ti se puno toga bitnog dešava u posljednje vrijeme i razumijem da ti je potrebna razmjena. I ja sam pred jednim škakljivim izazovom. Da li te zanima o čemu se radi?” Pitanje na kraju je posebno bitno jer time tražimo suglasnost sugovornika da fokus u sljedećih nekoliko minuta bude na nama. Dakle, transparentno se dogovaramo oko pažnje, umjesto da ju “krademo”. Alternativa ovome je skratiti razgovor, povući se, najaviti vremensko ograničenje. Time štitimo svoje resurse energije i vremena.

Oni koji naoko traže pomoć

…a zapravo ju ne traže. Premda se na prvu čini kao da žele naše mišljenje, savjet ili pomoć, ovaj tip manipulatora će za svaki naš mentalni napor (u vidu ideje ili prijedloga) imati sjajan protuargument, odnosno tumačenje zašto upravo to ne mogu upotrijebiti u ovoj situaciji. Nakon ovakvog razgovora, mi smo umorni i iscrpljeni, a oni nekad čak i slavodobitno ustvrde kako eto očigledno „čak ni mi“ nemamo dobro rješenje. Cilj takvih sugovornika je bilo zadržati sebe u pat poziciji i nastaviti se osjećati bespomoćno, bilo učiniti upravo nas nedovoljno kompetentnima iz tko zna kojeg razloga.

Kako postupiti?

Ne nuditi konkretna rješenja, već dati načelnu podršku i razumijevanje. Npr, “razumijem da je to teška odluka, no ja ne sumnjam u tvoju zrelost i sposobnost da ju doneseš”.

Imaju dobru namjeru ali nas guše

Premda iskreno vjerujemo da nam ovi ljudi žele dobro, ono koliko se trude i što sve radi nam je previše i nije nam potrebno. Budući da vjerujemo u njihove dobre namjere, trpimo njihov angažman jer bismo imali osjećaj krivnje kada bismo ga odbili.  Tako npr umjesto jednog kolača (što nam je bilo dovoljno) pojedemo tri. A ako pak, nakon dužeg vremena, smognemo hrabrosti odbiti njihov prekomjerni angažman, uvidjeti ćemo da će se energija iz “samo želim najbolje za tebe” brzo pretočiti u “pogledaj što sve činim za tebe, a ti si nezahvalna” odnosno predbacivanje i nabijanje osjećaja krivice.

Kako postupiti?

kako s manipulatorima

Recite nešto poput “Znam da je tvoja namjera pozitivna i zahvalna sam ti na tome. No ponekad je to što želiš učiniti za mene u suprotnosti s mojom potrebom. Meni je važno da to znaš.” Nešto čvršća opcija bi bila odbiti uslugu, pomoć i sl, jasnim “hvala, to sad ne želim” ili nekom inačicom. Ponekad će ju trebati ponoviti više puta po principu pokvarene ploče jer neće isprve biti uvaženo. Ovdje je ustrajnost bitna!

Oni koji nas „slučajno“ podsjećaju na naše propuste ili greške

Nekad davno smo pogriješili i ispričali se te premda nam je naoko oprošteno, počesto u razgovoru nas se podsjeti na taj propust – bilo da je to u šali, onako usput ili pak u ozbiljnijoj raspravi. Činjenica jest da nas time sugovornik želi držati u šaci, odnosno povremeno podsjećati bilo na svoju velikodušnost ili našu grešnost.

“Više puta sam ti se iskreno ispričala za svoj propust. Što ti još treba od mene, budući da to ponovno spominješ?” Time jasno dajemo do znanja da nas podsjećanje smeta te odbijamo biti vječni krivac, ali i dajemo priliku sugovorniku da jasno i otvoreno iskaže što ga još muči.

Manipulatori će vrlo rijetko sami od sebe prestati koristiti ove strategije. Kako s manipulatorima “treba znati”, na nama je da (ako to želimo) reagiramo. Prvi korak je osvijestiti sebi što se (ponovno) događa i konfrontirati ponašanje na neki od navedenih način. Svima njima je zajedničko adresirati ono što se dešava na glas. Time jasno dajemo do znanja da prepoznajemo i poruke ispod žita te samim time njihova manipulativna moć slabi. Osim toga, nudimo opciju otvorenog razgovora punog poštovanja.

Autor: Ana-Marija Vidjak, edukator i business coach u tvrtki Što ako ipak

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Danijela Faraguna: U turizmu sitnice čine veliku razliku

Danijela Faraguna je oduvijek gajila strast prema turizmu, i kada je osjetila zasićenje na svom stalnom poslu, odlučila je krenuti u...