Koliko naša podsvijest oblikuje način na koji vidimo svijet?

Koliko ste sigurni u ono što vidite? Koliko mislite da možete vjerovati svom mozgu da vam daje točne, detaljne, objektivne informacije? Još je davno poznati doktor Sigmund Freud rekao kako većine onoga što se nalazi u našem mozgu nismo ni svjesni te je svjesno i nesvjesno usporedio sa santom leda, gdje je nesvjesni dio skriven ispod površine.

Podsvijest oblikuje način na koji vidimo svijet

Dr. David Eagleman, direktor Laboratorija za percepciju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Baylor, SAD, sada je napokon dokazao ono što je Freud odavno znao – da većine stvari nismo ni svjesni te da naš mozak oblikuje dio stvarnosti.

„Danas možemo vidjeti u mozak ljudi dok oni obavljaju različite zadatke, dok misle o različitim stvarima, donose odluke i percipiraju svijet. Možemo ići mnogo dublje u našim naporima za razumijevanjem masivne mašinerije ispod haube“, objasnio je dr. Eagleman napredak današnje neuroznanosti u članku na portalu Big Think.

Naime, Eagleman je napravio eksperiment u kojem je pitao sudionike da pogledaju jednu sliku. U svega nekoliko sekundi sudionici eksperimenta morali su „upiti“ što više informacija. Općenito gledajući, sudionici su znali što je na slici (prostorija, ljudi i sl.), ali su često griješili na postavljena pitanja o detaljima slike (broj djece, broj slika, i sl.).

Svjesno vs. nesvjesno

Što nam to zapravo govori? Naš mozak percipira neki objekt ili osobu samo djelomično, dok naša podsvijest popunjava rupe i to na način da uzima naša različita prijašnja životna iskustva i informacije koje smo tim iskustvima prikupili.

Iako Freud nije „izumio“ koncept ‘svjesno vs. nesvjesno’, svakako je zaslužan za njegovu popularizaciju. Tako smo primjerice svjesni da smo u sadašnjem trenutku gladni i da moramo nešto pojesti. Ili razmišljamo kako trebamo nazvati prijateljicu te se odmah sjetimo njezinog broja.

Problem je onaj nesvjesni dio, koji čini većinu ledenog brijega. Taj nesvjesni dio utječe na naše odluke, razmišljanja, ponašanja ili emocije, a na sve njih utječu naša prošla iskustva. Našu podsvijest ne čine samo prošla iskustva, već i osnovni instinkti, kao strah ili agresija, koje također ponekad znaju „isplivati na površinu“, odnosno u svjesni dio mozga. Tu su i informacije koje nesvjesno prikupljamo od društva koje nas okružuje, poput predrasuda i stereotipa.

Što to onda zapravo znači za nas? Da objektivnost, kakvom je percipiramo, zapravo ne postoji. Bilo koja situacija, bilo koji događaj, predmet ili osoba, bit će pod utjecajem našeg nesvjesnog uma. Svaka osoba će vidjeti na slici druge stvari na drugačiji način. Sve što doživljavamo, doživljavamo subjektivno. Primjerice, vrijeme je objektivno mjerilo. Radni dan ima 8 sati, ali nekome to vrijeme proleti brže, a nekome sporije.

Kada sljedeći put zaključite da vam se nova kolegica ne sviđa, pitajte se zašto? Je li vam stvarno nešto napravila i nanijela neku štetu ili ste možda donijeli zaključak o njoj jer vaša bivša „zločesta šefica“ ima istu boju kose kao nova kolegica? Pogledajte stvari iz malo drugačije perspektive i nemojte donositi zaključke na prečac. Možda vaša podsvijest utječe na vas više nego to mislite.

Foto: 123rf

POVEZANI ČLANCI:

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više