Mobing za vrijeme pandemije prijavilo je 1 od 4 zaposlenika, uglavnom žene

Pandemija je uzrokovala veliki zaokret u radnoj okolini s obzirom na to da su mnogi radnici bili prisiljeni raditi od kuće, no ovo ipak nije smanjilo hostilnost i toksičnost koja je postojala na nekim radnim mjestima. Suprotno očekivanjima, mobing se za neke zaposlenike povećao u intenzitetu što je olakšano promijenjenim komunikacijskim uvjetima.

Pandemija je uzrokovala nekoliko promjena u paradigmi radnih mjesta pa je tako između ostaloga olakšala praksu psihičkog nasilja nad zaposlenicima. Među skupinama koje naviše pogađa pandemijski mobing našle su se one koje su i prije bile podložnije diskriminaciji – žene i manjine.


Pročitajte još: Ne volite ponedjeljak, dosadno vam je i ne dobivate povišicu – to su znakovi stagnacije na poslu.


Zlostavljanje na temelju spola, rodnog identiteta, rase i dobi

Nedavno istraživanje koje je provela neprofitna organizacija Project Include, pokazalo je da su tijekom pandemije zlostavljanje i neprijateljstvo na poslu, štetna očekivanja od radnika i anksioznost bili u značajnom porastu. Istraživanje je provedeno na 3,000 radnika iz područja tehnologije u Silicijskoj dolini, gdje je i sjedište ove organizacije.

Više nego 1 u 4 ispitanika potvrdilo je kako su doživjeli zlostavljanje na rodnoj osnovi. Ova se brojka povećavala kada su se u obzir uzeli parametri rase i rodnog identiteta. Tako je zlostavljanje prijavilo 39% Azijatkinja i nebinarnih osoba, 38% Latinoamerikanka i nebinarnih osoba, te 42% transrodnih osoba. Također, 14% svih ispitanika prijavilo je dobno utemeljeno zlostavljanje i diskriminaciju.

“Pretpostavka je da jednom kada su svi odvojeni i zaštićeni u svojim kućama, nećete više vidjeti istu razinu mobingiranja. Pokazalo se da to zapravo nije tako”, rekla je Ellen Pao, osnivačica organizacije, za NPR, koja je i sama 2012. tužila svog poslodavca zbog diskriminacije i mobinga, a sada se bori za ravnopravnost i bolje uvjete rada u tehnološkim kompanijama Silicijske doline.

Prema definiciji koja se koristila u anketi, zlostavljanje je uključivalo ponašanje poput vikanja, neugodnih i opetovanih pitanja o identitetu i izgledu, i zahtjeve za spojevima ili seksom. Također, anketa je uključivala i pitanja o hostilnosti radnog mjesta, koja je definirana kao manje štetno ponašanje od zlostavljanja koje ne krši pravila, ali ipak stvara štetno okruženje.


Pročitajte još: Je li plakanje na poslu znak slabosti?


Da je trend rada od kuće poprimio negativnu dimenziju pokazuje i podatak da se čak 85% zaposlenika izjasnilo kako osjećaju povećanu anksioznost vezanu uz posao. Gotovo dvije trećine njih reklo je i kako im se radno vrijeme produžilo od kada rade od kuće.

‘Oluja savršenih uvjeta za zlostavljače’

I ovo nije prvo takvo istraživanje koje je pronašlo korelaciju između rada od kuće i povećani mobing ili zlostavljanje. Studija humanitarne organizacije Rights of Women iz UK-a provedena početkom ove godine, pokazala je kako je gotovo 45% žena doživjelo seksualno zlostavljanje u vremenu kada su morale raditi od kuće.

Prema tom istraživanju, seksualno napastovanje uključivalo je eksplicitne emailove, SMS poruke ili objave na društvenim mrežama, virtualno zlostavljanje preko platformi poput Zooma, MS Teamsa i Slacka, te pozive seksualne prirode.

“Kada niste u uredu, više je interakcije jedan na jedan. Ljudi doživljavaju više zlostavljanja na chatovima, emailovima, i videokonferencijama”, objasnila je Pao.

I zaista se pokazao da rad na daljinu ustvari pruža “oluju savršenih uvjeta za zlostavljače.” Prema HR stručnjakinjama tehnološke kompanije EVERFI, Elizabeth Bille i Holly Rider-Milkovich, koje su ova istraživanja komentirale za HRReporter, ovi uvjetu uključuju povećani stres i umor zaposlenika zbog pandemije, smanjenu formalnost i uljudnost u online okruženju, manjak svjedoka kod rada na daljinu, izazove u monitoringu ponašanja zaposlenika na daljinu i manjak informacija o načinu na koji bi nadređeni trebali regulirati on-line ponašanje.


Pročitajte još: Kako postaviti zdrave granice u odnosima s drugima?


Pa ipak, postoje određene stvari na koje bi nadređeni trebali obratiti pažnju. Njihova prva zadaća je postaviti jasnu anti-mobing politiku i smjernice za profesionalno ponašanje koje se odnosi na udaljeni rad jednako kao i na rad u uredu.

“Ovo uključuje i stvari poput pažljivog promišljanja prije pisanja komentara o nečijem izgledu ili domu, šala o tome kako neko spava umjesto da radi ili dijeljenja neprimjerenih memeova. Ovo se može činiti bezazleno, no može uzrokovati nelagodu kod pojedinih zaposlenika te dovesti do mnogo goreg ponašanja ako se ne sankcionira”, zaključuju Bille i Rider-Milkovich.

Foto: Pexels/Karolina Grabowska

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

Dođite na najopakiji doček jeseni ikada – Kaubojska bundevijada u Općini...

Dolazak jeseni Općina Fužine proslavit će interesantnim događanjima, a posebno atraktivna bit će Kaubojska bundevijada koja se održava u nedjelju 26....
- Advertisment -