Svjetske, a naše: Tko su najpoznatije Hrvatice?

Hrvatska možda ne spada u bogate zemlje, ali čitava povijest naše zemlje isprepletena je imenima snažnih žena koje su ostavile velik trag i čija imena se ne zaboravljaju. Neke se bave pisanjem, neke skijanjem, neke politikom, neke su bile muze mnogim pjesnicima. Bile su, a neke još uvijek i jesu svjetske, a svima je zajednička snaga koju su pokazale – svaka u svom području. Ovo su najpoznatije Hrvatice koje su obilježile našu povijest.

Najpoznatije Hrvatice

Mnoge će se Hrvatice pamtiti i o mnogima će se učiti u školama. Neke najpoznatije Hrvatice proslavile su se u Hrvatskoj, a neke i u inozemstvu. Naš je zadatak da pamtimo i pronađemo inspiraciju u ovim velikim imenima.


Pročitajte više: Inspirativne žene iz javnog sektora ispričale su svoje priče o uspjehu!


Kolinda Grabar Kitarović

Osoba koja zasigurno spada u popis koji broji “najpoznatije Hrvatice” je Kolinda Grabar Kitarović.

Osnovnu školu završila je s odličnim prosjekom te je htjela “ići u najbolju i najtežu srednju školu” – Centar za kadrove i obrazovanje u kulturi. U riječkoj gimnaziji suočila se s predrasudama budući da dolazi iz Grobnika. Zbog čakavštine je bila diskriminirana, iako je govorila književnim jezikom.

U životopisu za Večernji list opisala je jedan slučaj diskriminacije na vlastitoj koži:

„Jednom, kad sam bila dežurna, ne znam što se sa spužvom dogodilo, nije je bilo, jedan je profesor upitao: Tko je dežurni? Kad sam se javila, on mi je rekao: Nosit ćeš mi travu s Grobnika pa ćeš brisati ploču. Bilo je takvih uvredljivih izjava. I zato sam danas vrlo osjetljiva na bilo kakvu diskriminaciju prema bilo kome što se tiče podrijetla, rase, boje kože, spola ili bilo čega drugog.”

Kao sedamnaestogodišnjakinja u Los Alamosu je u mjesnoj srednjoj školi završila četvrti razred srednje škole. Pohađala je satove daktilografije, nastavu američke povijesti i satove europske povijesti, a od izbornih predmeta uzela je i mehaniku.

Bivša je ministrica vanjskih poslova i europskih integracija od 2005. do početka 2008. godine. Nakon toga je bila na dužnosti veleposlanice Republike Hrvatske u Sjedinjenim Američkim Državama, a od srpnja 2011. bila je pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju.

15. veljače 2015. postala je prva hrvatska predsjednica, a mandat je obnašala do 18. veljače 2020. Zanimljivost iz života bivše predsjednice koju mnogi ne znaju jest da je pročitala sve knjige u školskoj knjižnici u kojoj je stalno boravila.

Odrastala je s dečkima, a čak je i dobro igrala nogomet, priznala je u jednom intervjuu. Svestrana političarka studirala je i španjolski jezik, a potkraj 80-ih godina, kao studentica je radila kao babysitterica.


Pročitajte više: Kolinda Grabar Kitarović o poduzetništvu, ženama u poduzetništvu i ženama na vodećim pozicijama


U ožujku 2019. izabrana je za predsjednicu Vijeća žena svjetskih lidera (Council of World Women Leaders).

Zalagala se za veću zastupljenost žena na vodećim pozicijama u svim segmentima, koristeći prije svega svoja osobna iskustva. Unatoč činjenici da su žene u suvremenim demokratskim društvima dosta postigle, smatra da još uvijek nemamo dovoljnu „vidljivost“ na vodećim pozicijama.

Janica Kostelić

Do svoje 24. godine, naša najpoznatija skijašica Janica Kostelić osvojila je četiri zlatne i dvije srebrne olimpijske medalje, pet zlatnih medalja na svjetskim prvenstvima te šest Kristalnih globusa. Jedna od najboljih sportašica svih vremena, još je kao šesnaestogodišnjakinja nastupila na svojim prvim olimpijskim igrama u japanskom Naganu 1998. godine te je osvojila osmo mjesto u kombinaciji.

Janica je jedina skijašica u povijesti koja je osvojila četiri zlatne olimpijske medalje, jedina koja je osvojila tri zlata na istim igrama i jedna od dvije skijašice koja je u istoj sezoni pobijedila u pet disciplina. Rekorderka u broju uzastopnih pobjeda u slalomu, 2006. godine primila je najveće sportsko priznanje – proglašena je najboljom sportašicom svijeta.

Zlata Bartl

Profesorica matematike, fizike, kemije, meteorologije i minearologije – sve je to bila Zlata Bartl, žena koja je 1959. godine izumila najprodavaniji i najpoznatiji hrvatski proizvod – Vegetu.

Za svoj rad dobila je mnogo priznanja, između ostalog i odličje predsjednika Republike Hrvatske – Red Danice Hrvatske s likom Nikole Tesle i Zlatnu kunu za životno djelo, Nagradu za tehničku kulturu Hrvatske, Spomenicu Podravke za životno djelo, Status počasne građanske Koprivnice.


Pročitajte više: Najbolje hrvatske poduzetnice: nakon osvajanja hrvatskog tržišta iskorak u svijet


2001. godine Podravka je osnovala Zakladu prof. Zlate Bartl, kao poticaj za stvaralački i inovativni rad studenata.

Ivana Brlić Mažuranić

Jedna od svjetski najznačajnijih spisateljica za djecu je upravo Hrvatica – Ivana Brlić Mažuranić. Dolazi iz poznate intelektualne građanske obitelji, a 1892. se udala za odvjetnika i političara Vatroslava Brlića. Rodila je sedmoro djece, a kako bi im otvorila vrata u carstvo bajki, 1902. godine napisala je svoje prvo djelo – “Valjani i nevaljani.” Izvan svijeta bajki, uključila se u politiku uz supruga Vatroslava u Narodnom pokretu te joj je dodijeljena zlatna medalja za protumađarska nastojanja.

Nazivali su je hrvatskim Andersenom i dvaput je kandidirana za Nobelovu nagradu za književnost. “Priče iz davnina” su jedno od najprevođenijih djela hrvatske književnosti i žene koja zauzima zasluženo mjesto na listi “najpoznatije Hrvatice”.

Vesna Parun

Jedna od najvećih hrvatskih pjesnikinja i književnica, Vesna Parun, još je od malih nogu bistrinom, željom za učenjem i ljubavlju prema poeziji oduševljavala nastavnike. Prve je stihove objavila kao djevojčica u dobi od deset godina u školskom časopisu “Anđeo Čuvar”.

Život joj je obilježio niz nesretnih ljubavnih priča, a kako tužne prilike pišu najljepše stihove, nakon završetka 15-godišnje veze, napisala je jednu od najproslavljenijih pjesama – “Ti koja imaš nevinije ruke”. Za svoje je stihove višestruko nagrađivana – nagradom Vladimir Nazor, nagradom Tin Ujević, Diplomom za poeziju u Parizu.

Na popis koji broji najpoznatije Hrvatice ulazi kao žena nepokolebljiva duha, slobodna i nekonvencionalna. Bila je prva žena u hrvatskoj književnosti koja je živjela isključivo od književnosti i za književnost.

Svoju tešku životnu priču slikovito je opisala:

“Žena pjesnik, ali ne i žena muškobanja, žena nerodilja, ali ne i žena nemajka. Ljubavnica, ali ne i preljubnica. Žena otpor i žena prijekor”

Tereza Kesovija

Diva hrvatske glazbe, Tereza Kesovija, jedna je od najprepoznatljivijih izvođača balkanske glazbene scene, poznata po širokom rasponu glasa i opernom stilu. Osim na području bivše Jugoslavije, proslavila se i u Francuskoj.

Kao maturantica srednje glazbene škole u Dubrovniku, osvojila je Grand Prix na natjecanju mladih glazbenika u Ljubljani 1958. godine. Prvi nastup pred većom publikom imala je još 1961. godine, a njezinu karijeru koja traje više od 45 godina, obilježili su nastupi na svim domaćim festivalima, gdje je bila i nagrađivana. Dobitnica je Nagrade Vlaho Paljetak, Nagrade Đeki Srbijenović, odlikovana je i proglašena Vitezom Visokog odličja za doprinose u kulturi. Osvojila je i nagradu Porin za životno djelo 2009. godine.

Svoje je pjesme, osim na hrvatskom, otpjevala na devet drugih jezika.

Cvjeta Zuzorić

Hrvatica kojoj su se zbog ljepote divili mnogi pjesnici i koja je mnogo puta otpjevana u njihovim stihovima, Cvijeta Zuzorić, postala je bezvremenska. Rođena je 1552. godine u Dubrovačkoj Republici, a umrla je u Anconi 1648. godine.

Još je kao mala plijenila pozornost svojom crvenom kosom, a bila je poznata kao ljepotica visoke naobrazbe. Jedan od pjesnika koji joj je posvetio pjesmu bio je Dominko Zlatarić u “Ljubav i smrt Pirama i Tizbe”, “U smrt gospodina Bartolomea Pešona” te “U smrt istoga, gospođi Fiori Zuzorić ženi njegovoj.”

Ljerka Šram

Legendarna zagrebačka glumica koja je slovila za najljepšu, rođena je 19. siječnja 1874. godine, a članica kazališta je bila od 1888. godine do smrti. Briljirala je u komedijama, a neke od predstava u kojima je glumila bile su: “Umišljeni bolesnik”, “Krčmarica Mirandolina”, “Otelo”, “Ukroćena goropadnica” te “Romeo i Julija.”

Poznata je i po zagrebačkoj najpoznatijoj ljubavnoj priči iz sanatorija Brestovac, na obroncima Medvednice.

Ljepotom je očarala austrijskog cara Franju Josipa, a o njenoj je ljepoti pisao i Antun Gustav Matoš. Umrla je na rukama uglednog zagrebačkog liječnika, novinara, direktora i glavnog urednika Obzora – Milivoja Dežmana. Udala se za bankovnog činovnika Aleksandra Isakovića, a kad je nakon pronevjere u Prvoj hrvatskoj štedionici nestao iz Zagreba, nju i sina je primio Dežman. Kada se razboljela od tuberkuloze, Milivoj je dao sagraditi sanatorij. Od zloćudne bolesti preminula je 26. studenog 1913. godine.

Mia Čorak Slavenska – najbolja hrvatska balerina

Mia Čorak Slavenska, prva hrvatska primabalerina, rođena je u Brodu na Savi 20. veljače 1916. godine. Bilo je to vrijeme kada je ruski balet dosegnuo vrhunac i lagano počeo gubiti na popularnosti. Od rane mladosti posvetila se plesu i baletu, a s dvanaest godina nastupala je na plesnim solo večerima, dok je s trinaest bila solistica. Sudjelovala je na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. godine, na Plesnoj olimpijadi gdje je postigla najveći uspjeh od tada, osvojivši prvu nagradu. Krajem tridesetih godina napustila je Hrvatsku i postigla veliku svjetsku popularnost nastupavši u Južnoj Americi, Africi i Aziji. Postala je i primabalerina Metropolitan opere u New Yorku 1954./55.

U New Yorku 1960. godine je otvorila svoj baletni studio, pa se sve više posvetila pedagoškom radu, da bi 1963. godine napustila kazališne daske. Do početka osamdesetih predavala je na Kalifornijskom Sveučilištu, nakon čega je otišla u mirovinu. U znak spomena na veliku hrvatsku umjetnicu, njezin rodni grad, Slavonski Brod, 2004. godine je postavio spomen ploču na kuću u kojoj se rodila.

Dora Pejačević

Hrvatska skladateljica koja je ostavila značajan trag, grofica Dora Pejačević pripadala je grofovskoj obitelji. Velik dio života provela je u Našicama gdje je dobila prvu glazbenu poduku. Osnovne tehnike sviranja savladala je u Zagrebu, a kasnije i u inozemstvu.

Od bogatog opusa od 58 djela, mnoga nisu objavljena, ali su sačuvani rukopisi. Bila je prva hrvatska skladateljica, a njezin je rad prihvaćen i izvan granica Lijepe naše. Za svoje stvaralaštvo je ova žena koja zauzima istaknuto mjesto u hrvatskoj kulturi, napisala:

“Zapravo sam samo tjelesno ovdje, sve što u sebi osjećam kao življenje i doživljavanje lebdi iznad prisutnoga i vidljivoga i u nekoj dubokoj i lijepoj beskonačnosti vidim u zrcalu svoga osjećanja pokretačke snage u liku ljubljenih bića i tisuće sjećanja izranja poput vodencvjetova na glatkoj površini jezera. U tu beskonačnost osjećaje slijede i misli i tamo promišljam svoje najbolje, jer sve što je dobro i veliko izrasta iz ljubavi.

Odlebdjevši u taj najnevidljiviji svijet najosobnije unutarnjosti, postajem tek tada posvema svoje Ja, i to Ja, koje se tada u toj nebeski dalekoj skrovitosti osjeća previše ispunjeno sobom samim, traži izraz, traži odterećenje od toga visokog duševnog pritiska, koji je sam po sebi neka vrsta oduševljenja – i to se oslobođenje ostvaruje kada nastaje skladba!”

Foto: Flickr, Facebook

POVEZANI ČLANCI

PROČITAJTE JOŠ:

Komentiraj

Unesite svoj komentar!
Ovdje unesite svoje ime

Pročitajte više

yoga mat

Yoga mat s kojim ćete poželjeti vježbati svaki dan

Pročišćen, minimalistički dizajn, off-white boja i vrhunska kvaliteta glavne su karakteristike ove divne prostirke za vježbanje. Kretanje je...
- Advertisment -