Domaća radinost i sporedno zanimanje kao mogućnost dodatne zarade – za koga sve vrijede?

domaća radinost

Mnogi ljudi nakon što se odluče za vlastiti biznis, najprije odlučuju koji će pravni oblik odabrati. Hoće li to biti obrt, društvo s ograničenom odgovornošću (d.o.o.), ili pak jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.).

Svaki od ovih oblika ima i svojih prednosti, ali i nedostataka, a važno je znati i koje su ključne razlike između ovih oblika. Obrt tako, za razliku od d.o.o. ili j.d.o.o., nije pravna osoba i ne nudi blagodat zaštite korporativnim velom. To je, dakle, način obavljanja određene gospodarske djelatnosti od strane fizičke osobe pa ne može stjecati prava i obveze te ne može biti stranka u postupku, već je to uvijek fizička osoba – obrtnik.

Domaća radinost i sporedno zanimanje

Uvjeti i način otvaranja obrta uređeni su Zakonom o obrtu, a osim njega, u Zakonu se spominju još dva oblika koji se odnose na dodatnu zaradu – obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja. Sva tri oblika su zakonski dopuštena uz obvezu ispunjavanja za svaki oblik propisanih uvjeta.

Za pojašnjenje domaće radinosti i sporednog zanimanja, ali i paušalnog oporezivanja pitali smo Anteu Kaleb, vlasnicu tvrtke  Adut d.o.o. koja nudi cjelovitu uslugu računovodstva i poslovnog savjetovanja.

Dakle, ljudi koji žele dodatno zaraditi mogu to učiniti kroz obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja. Antea smatra kako to najviše odgovara umirovljenicima koji pored vlastite mirovine žele zaraditi koju dodatnu kunu.

“Umirovljenici obavljanjem domaće radinosti ili sporednog zanimanja ne uspostavljaju svojstvo osiguranika u obveznom mirovinskom osiguranju,  što znači da za njih ne postoji obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, te im se mirovina ne obustavlja”, objasnila je te istaknula kako se to ne odnosi na korisnike invalidske mirovine.

Paušalni obrt NE postoji – postoji paušalno oporezivanje!

Njeni potencijalni klijenti koji planiraju započeti samostalni posao najčešće postavljaju pitanje o načinu otvaranja i vođenja paušalnog obrta, stoga Antea naglašava kako je važno znati da takvo što ne zapravo ne postoji.

„Postoji samo mogućnost paušalnog oporezivanja koje omogućuje pojednostavljeni postupak utvrđivanja porezne obveze i olakšavanje poslovanja obrtnika te djelatnosti poljoprivrede i šumarstva.“

A takvo oporezivanje ima pozitivan i značajan utjecaj na smanjenje poreznog opterećenja „mikro“ poduzetnika, odnosno fizičkih osoba, a koji se prvenstveno očituje kroz smanjenje izdataka za doprinose, rekla nam je Antea.

Ove godine je uvedena novost kod paušalnog plaćanja poreza na dohodak, pa sada tu mogućnost imaju i trgovci i ugostitelji, što dosad nije bilo dopušteno. No, Antea nam je objasnila kako je to dopušteno uz obvezu fiskalizacije koja je za njih i prije bila propisana.

„Smatram da je mogućnost paušalnog oporezivanja najviše olakšala poslovanje kategoriji ugostitelja koji svoju djelatnost obavljaju sezonski i najčešće kao drugu djelatnost, a to im je omogućilo značajnu uštedu na doprinosima za obvezna osiguranja“, zaključila je Antea Kaleb.

Foto: 123rf

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.