Što poduzetnice kažu na prijedlog zakona o doprinosima?

zakon_o_doprinosima

Novi prijedlog zakona o doprinosima podigao je prašinu ponajprije u redovima malih poduzetnika. Naime, predviđeno je podizanje osnovice za članove uprave tvrtki prema kojem će minimalni trošak mjesečne plaće za svakog vlasnika ili direktora tvrtke iznositi preko 10 tisuća kuna.

Ukoliko ovaj prijedlog bude izglasan, imat će poguban utjecaj na žensko poduzetništvo jer su tvrtke u ženskom vlasništvu velikim dijelom jako male i neće moći podnijeti ovo opterećenje. Ministar Marić se posebno obrušio na one koji su zaposleni na nepuno radno vrijeme, koje po našem iskustvu kod poduzetnica odražava i stvarno, efektivno vrijeme koje rade zbog obiteljskih obaveza i to se također vidi i na prihodima njihovih tvrki.

Mnoge poduzetnice uključile su se u e-savjetovanje i izrazile svoje nezadovoljstvo ovim prijedlogom.

Vrhunac antipoduzetničke klime

Zašto uopće postoji ovaj prijedlog? Obrazloženje kaže kako se dizanjem osnovice želi “spriječiti zlouporaba propisa”. Mnogi se na ovo objašnjenje mogu samo – nasmijati.

„Smatram da je ova mjera antipoduzetnička i da joj nije cilj spriječiti takozvane “zlouporabe” od strane direktora lopova u malim tvrtkama, već je to izgovor za nesposobnost Vlade da poticanjem gospodarstva poveća prihode proračuna te je našla jedini preostali sektor gospodarstva gdje još može ubrati sredstva za gašenje požara u državnom proračunu“, kaže jedna od mnogih poduzetnica ogorčenih državnim sustavom.

A što je s tretmanom onih koji pokušavaju probuditi poduzetništvo i održati biznis na nogama? Prihvaćanjem ovog Vladinog prijedloga mnogi će manji poduzetnici biti prisiljeni zatvoriti svoje, u ovom okruženju ionako poprilično teško pokrenute poslove.

Od 1. siječnja 2019. godine oni bi mjesečno trebali minimalno zaraditi 3.303 kuna samo za doprinose. To znači da bi za državu godišnje bilo potrebno izdvojiti minimalno 39.636 kuna, a maksimalno čak 50.868 kuna.

„Vlasnica sam j.d.o.o.-a koji u prosjeku mjesečno fakturira 5.000,00 kn. Ovim prijedlogom Zakona firme poput moje bile bi prisiljene na likvidaciju. Vjerujem da to nije bio cilj ovog prijedloga izmjene Zakona. Jedini fer način propisivanja minimalne osnovice za direktore bi bio prema ukupno ostvarenim prihodima, usklađeno s vlasnicima obrta“, predlaže jedna poduzetnica.

S njom se slaže i autorica sljedećeg komentara, koja upozorava na drugačije uvjete za one izvan velikih sredina.

„Još uvijek sam u šoku. Ako ovo slučajno i prođe, nakon 36 godina ja i suprug morat ćemo zatvoriti naš d.o.o. i preseliti van države jer je postalo neizdrživo za nas male tvrtke. Upozoravam da ne radimo svi u velikim gradovima, već i u manjim sredinama gdje nemamo ni približno takve prihode! Od kuda platiti te iznose? Bacate na koljena poštene poduzetnike koji godinama uredno plaćaju svoje obveze.“

„Ova država je rupa bez dna“

Mnogi su pri otvaranju vlastitog posla iskoristili državne poticaje. Jedna od komentatorica situacije uočava nelogičnost u odnosu države prema njima.

„Ova je država doslovno rupa bez dna i žderačica novaca. Svojim poticajima putem HZZ-a osigurali ste da mladi perspektivni ljudi uzmu poticaj te osnuju tvrtku i rade. Putem poticaja oni pravdaju doprinose te praktički dane novce vraćaju natrag u proračun. Znači, vaš trošak je NULA. Sad te iste ljude idete upropastiti do kraja. Jednostavnije je i lakše da nestanu s tržišta i valjda se vrate na Zavod za zapošljavanje. Ako ne pobjegnu u inozemstvo glavom bez obzira. Nemojte zaboraviti da ti isti poduzetnici koje želite upropastiti hrane upravo vas. Sramotno je uopće da ste došli na tu ideju.“

A da će mnogi odlučiti bolje uvjete potražiti negdje drugdje, smatra i poduzetnica koja ističe kako će prihvaćanje ovog prijedloga posebice utjecati na žensko poduzetništvo.

„Ukoliko ovaj prijedlog Zakona prođe gasite gotovo u potpunosti žensko poduzetništvo. Većina žena otvara svoj mali biznis kako bi uskladila majčinstvo i karijeru, a sve mi imamo daleko manji godišnji promet od potrebnih 130.000 kn samo za svoju plaću. Ljudi će biti primorani zatvoriti tvrtke, a s time nažalost i otpustiti radnike. Što proračun dobiva s time? Ljude na zavodu za zapošljavanje! Koji će iseliti iz Hrvatske i u hrvatski proračun uplatiti nešto PDV-a kad dođu na godišnji odmor (ako i dođu u Hrvatsku).“

Zaključno, osnovni problemi kojim se Hrvatska treba pozabaviti su promjena mindseta i reforma državne uprave.

„Dokle god u politici/Vladi imamo ljude koji ne razumiju osnovne postavke tržišnog gospodarstva i u svojim glavama još uvijek nisu resetirali socijalističke postavke, postavke dogovorne ekonomije i konvertirali ih u tržišne, nema nam pomoći. Dok se to ne dogodi i zaista ne provede reforma državne uprave u smislu smanjenja birokratskog aparata, ovakvih će prijedloga zakona biti sve više. Bit će sve veće porezne i ine represije, jer zaboga, ni Švicarska ne bi mogla izdržati financiranje ovako golemog i neučinkovitog birokratskog aparata.“

Uključite se u raspravu do 6. rujna i podijelite svoje mišljenje.

Foto: Unsplash

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.