Ana Fresl u 7 godina izgradila jednu od 3 najpoznatije tvrtke za EU fondove

Ana_Fresl_PJR

Što je potrebno da u nekoliko godina od temelja izgradite tvrtku koja se bavi edukacijom, savjetovanjem, pripremom i provedbom projekata u područjima koja financiraju EU fondovi, a koja danas spada među tri vodeće takve tvrtke u Hrvatskoj? Ako pitate Anu Fresl, osnivačicu i direktoricu tvrtke Projekt jednako razvoj (PJR), dovoljni su visoko obrazovanje u menadžmentu, kvalitetni networking i ponešto – hrabrosti.

Ana Fresl u EU fondovima od početaka u Hrvatskoj

Upravo s tim referencama kao i diplomama s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i Executive MBA programa Cotrugli poslovne škole, Ana Fresl je 2009. godine odlučila napustiti posao u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije, gdje je u samim počecima uspostave sustava EU fondova u Hrvatskoj svojim radom doprinijela dobivanju akreditacije Europske unije za upravljanje programima Phare i IPA, te krenuti u poduzetničku avanturu.

“Previše mi je išlo na živce “cvikanje” karticom i bilježenje prvenstveno fizičke prisutnosti radnika, a ne nužno proaktivnost ili rezultata. Imala sam osjećaj lišenosti slobode, osjećaj da mogu bolje, želju da biram s kime, kada i kako raditi, ali zaista i radoznalost koliko bih toga mogla izgraditi u poslovnom životu i kome bih sve mogla pomoći i prenijeti na njihovo zadovoljstvo ono što znam u sustavu EU fondova”, otkriva nam na početku našeg razgovora.

Brzo se priviknula i prihvatila pravila slobodnog tržišta. Uostalom, ta ju je sloboda i motivirala da krene svojim putem. Priznaje, s vremenom je počela pucati po šavovima, zbog preuzetih obveza radila i po 12 sati dnevno, a tek podsvjesno joj se činilo da bi mogla imati posla za dvoje.

“Tada se vjerojatno dogodila presudna točka i najveći trenutak poslovnog izazova za mene kao malog poduzetnika, a radilo se o zapošljavanju prvog djelatnika. No, tek nakon što sam, zapravo posve slučajno, sjela s jednom bivšom kolegicom na piće, kliknule smo u razgovoru i “pao je dogovor” te iste večeri da će ona doći i probati raditi kod mene. Tada je cijela priča prirodno postala veća i ozbiljnija i od onda je samo nastavila rasti… Danas nas je u firmi više od 20. Treba imati malo hrabrosti u životu proširiti sebe, odnosno svoju odgovornost, a time i izazove.”

Ana s ponosom ističe kako su najveća snaga tvrtke upravo njeni kolege djelatnici, znanje koje imaju i dodana vrijednost koju stvaraju svojim svakodnevnim radom. Prepoznali su to i klijenti u ovih sedam godina rada tvrtke, a pogled na brojčane pokazatelje uspješnosti, uistinu je impresivan.

Ana i njezini suradnici radili su do sada s više od 600 klijenata. Više od 450 projektnih ideja u startu pomogli su savjetom, “poliranjem” teksta ili nekim drugih oblikom podrške. Čak 39 projekata ostvarilo je pozitivan rezultat na natječajima i pravo na financiranja, a ukupna vrijednost odobrenih bespovratnih sredstava koje su omogućili svojim klijentima je 73,2 milijuna kuna. Do sada su pomogli ili još uvijek pomažu korisnicima da se nose s pravilima i izazovima u upravljanju provedbom 71 projekta financiranih iz EU fondova. Educirali su više od 8.200 polaznika o temama iz područja EU fondova…

Percepcija javnosti je da još uvijek ne koristimo dovoljno mogućnosti koje nam pružaju EU fondovi. Iako je takva slika ispravna, ipak je malo iskrivljena. Naime, apsorbirati 100 posto EU fondove je visoko izazovan zadatak, čak i za desetogodišnje članice Europske unije, a kamoli za Hrvatsku.

Više grešaka možete napraviti u korištenju sredstava nego u prijavi projekta

“Ovo je tek prvo razdoblje korištenja fondova u uvjetima članstva i rezultati su za moja osobna očekivanja u skladu s realnim mogućnostima. Istraživanje EUčinkovitost (dostupno na www.pjr.hr) o tome kako smo proveli fondove EU u programu IPA, koje smo proveli 2014. godine s 390 financiranih projekata, pokazalo je da korisnici povuku oko 85 posto sredstava fondova. U strukturnim fondovima naša su očekivanja o tomu značajno niža, ali je i više sredstava na raspolaganju”, pojašnjava nam Ana pravu sliku stvari u praksi.

U novije vrijeme, za udruge se mnogi natječaji uopće nisu otvorili što im stvara značajne probleme, dok javna uprava ima općenito najviše prilika za financiranje projekata. Ono što PJR tim stručnjaka posebno veseli jest činjenica da poduzetnici sve bolje koriste mogućnosti fondova i da u tom području ima sve više i više natječaja.

“Odlična stvar je da je sve više kvalitetnih razvojnih projekata, a prilika za financiranje za njih je doista mnogo, samo je pitanje da li poduzeća to znaju. Natječaji bi trebali biti pristupačniji i jednostavniji. Prijavitelji bi trebali uložiti malo više truda u informiranje i biranje prilika, te kulturu poslovnog planiranja. Prijave tih projektnih prijedloga i savjetovanje u provedbi valja povjeriti iskusnim konzultantima, jer se na taj način mnogo problema može preventivno izbjeći. Odluke o tome koji projekt je prošao, odnosno odluke o financiranju trebaju se donositi brže. Provedba projekata trebala bi biti jednostavnija u smislu pravila i procedura.”

Natječaji su vrlo često komplicirani, pa nije lako razumjeti tko, što i s čime se zaista smije prijaviti, te kakvi su projekti konkurentni. Mnogo je pogrešaka koje se pri tomu mogu napraviti stoga je itekako preporučljivo savjetovati se sa stručnjacima u ovom području. EU fondovima u Hrvatskoj se bavi dvjestotinjak tvrtki. Većina se bavi samo savjetovanjem u razvoju projektnih prijedloga i prijavom na natječaje, a prosječno imaju 3 do 4 zaposlene osobe.

“Mnogo je pogrešaka koje se mogu napraviti prilikom same prijave. No, nebrojeno se više pogrešaka može napraviti tijekom provedbe projekta, kada je potrebno zadovoljiti mnogo ugovornih odredbi za valjanost troškova, kako bi se bespovratna sredstva doista i dobila”, pojašnjava Ana Fresl.

Upravo u tom segmentu PJR odskače od sličnih tvrtki te je u kratkom periodu postao lider na tržištu savjetnika u provedbi EU projekata, ima najveći broj referenci u broju projekata kojima su pomagali u provedbi, što uključuje savjetovanje u javnoj nabavi, financijskom upravljanju projektima, izvješćivanju i upravljanju prihvatljivosti izdataka, vođenju dokumentacije i administracije projekta, tumačenju ugovornih odredbi, pružanju tehničke podrške odnosno sustav za upravljanje projektima i sl.

PJR je među tri najveće i najprepoznatljivije tvrtke na tržištu EU fondova, što potvrđuju brojni zadovoljni klijenti koji su prepoznali razloge za rad s njezinim stručnim timom. Ana na tome ne staje već ima jasno postavljena nove ciljeve. Tako je u budućnosti u planu dodatno pojačavanje kvalitete i ponude usluga, uvođenje nekih bitnih inovacija na tržište EU fondova, kao i realizacija nekoliko znanstvenih istraživanja u području EU fondova i javne nabave te drugih društveno korisnih projekata, kao što je besplatni portal sa savjetima u području javne nabave.

Prijave na natječaje EU fondova odavno su prestale biti nepoznanica. Upravo naziv Anine tvrtke, Projekt jednako razvoj, najbolje sugerira kako su projekti koje EU fondovi financiraju, plod želje jedne organizacije za razvojem.

“Želimo poslati poruku svim organizacijama koje rade to nešto što rade, u privatnom, civilnom i javnom sektoru, da se odvaže, sakupe svoje ideje i projekte i pokrenu se prema EU fondovima, te uz njihovu financijsku pomoć unaprijede sebe, svoje djelovanje, zaposlenike i buduće rezultate”, zaključuje direktorica PJR-a, Ana Fresl.

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.