Nakon što je pokupila sve nagrade za korporativna postignuća, biznis Snježane Šlabek uči korporacije kako da inovacije postanu dio njihove kulture

Snježana Šlabek imala je vrlo uspješnu korporativnu karijeru. U velikoj je korporaciji vodila inovacije, različite projekte i timove iz područja digitalne transformacije, upravljanja znanjem, e-learninga, HR-a… Ipak, na vrhuncu karijere otišla je iz korporacije te pokrenula dvije firme – jednu u Hrvatskoj, a drugu u Velikoj Britaniji.

Zašto je napustila korporativni svijet, kako izgleda život digitalnog nomada te što su Culture4Innovation, supkultura inovatora, gejmifikacija i design thinking, saznajte u nastavku teksta.

U korporaciji se osjećala kao poduzetnica

Snježana kaže da se u poslu kojim se bavila uvijek intimno osjećala kao poduzetnica.

„Predlagala sam različite inicijative i vodila projekte oko kojih sam sakupljala šarolike timove“, prisjeća se.

U trenutku kada je dodatno napredovala, nastavlja, dogodili su se neki trenuci u njezinom životu koji su joj ukazali na intimnu potrebu za promjenom.

„Paralelno, korporacijski način rada više me nije mogao zadovoljiti. Osobno mi je važno da, bez obzira na kompleksnost i težinu situacije, zadržim motiviranost. Kada sam primijetila da su moja motivacija, zanos poslom i srčanost počeli blijediti, napravila sam reviziju svojih prioriteta I odlučila otići.“

Nakon odlaska iz korporacije, pokrenula je dvije firme – jednu u Velikoj Britaniji te jednu u Hrvatskoj. Povezala se s nekoliko istomišljenika iz različitih dijelova svijeta te su zajedno osnovali firmu u Cambridgeu, Cambridge Innovative System Solutions, Ltd. Međusobno dijele znanja, usavršavaju se i zajedno suočavaju s izazovima, što je za Snježanu, kako kaže, sjajan izvor obnovljive energije.

Promjena starih modela organizacija nužna za njihov opstanak

Naše su organizacije i radna mjesta, objašnjava Snježana, još uvijek prilično arhaično postavljena, prema postavkama koje su vrijedile za neko drugo vrijeme. Kompleksnost digitalnog društva i disruptivne inovacije na svim područjima života – tehnološke, ekonomske, socijalne, demografske, dodaje, ukazuju nam da je promjena starih modela nužna za opstanak.

„Moj posao je vezan upravo uz to, kroz inovativne projeke, treninge i konzultacije pomagati ljudima i organizacijama da bezbolno prođu kroz period transformacije.“

Odavno je, kaže, odlučila da je za nju posao mnogo više od pukog odrađivanja zadataka. Smatra da je ljudska potreba za radom isto tako urođena, kao i potreba za igrom ili uživanjem.

„Volim izazove, uzbuđuje me osmišljavanje načina kako riješiti određenu situaciju, kako se otvoriti za nove poglede, pristupe i načine razmišljanja te se pritom dobro zabaviti. Provodimo previše vremena na poslu da bismo radili samo zato da izvršavamo zadane zadatke.“

Kako uspješno provesti inovacijsku transformaciju?

Culture4Innovation je naziv programa, odnosno niza usluga koju pruža firma Cambridge Innovative System Solutions, Ltd. Na temelju osobnog iskustva i analize uspješnih slučajeva iz prakse te najnovijih znanstvenih istraživanja iz organizacije menadžmenta i inovacija, napravljen je set alata, pristupa i tehnika potrebnih organizacijama da mogu uspješno provesti svoju inovacijsku transformaciju, izgraditi inovativnu kulturu te ju uskladiti s digitalnim izazovima.

„Culture4Innovation je naša, jedinstvena metodologija. Kolega Emir Džanić, koji je jedan suosnivača firme, upravo je pri kraju svoje doktorske disertacije na Bledu na tu temu te je njegov znanstveno-istraživački rad bitno pridonio u osmišljavanju najučinkovitijeg modela za praksu. To je vrlo važno zato što se danas ozbiljno drmaju postavke na kojima smo izgradili dosadašnje industrijsko društvo.“

Naglašava da je u novom okruženju važno da se organizacije poslože na način kako bi mogle maksimalno iskoristiti svoje potencijale, ali i da se otvore za ideje koje mogu doći izvana.

Inovatori nisu buntovnici, već naša snaga

Posebnost Culture4Innovationa je i to što organizacije kroz program uče kako da prepoznaju i vode svoju supkulturu inovatora. Ovaj pojam označava znatiželjne i kreativne osobe koje uvijek imaju dodatnih pitanja.

„Pamtimo ih svi iz nekih situacija, a možda smo i mi jedni od njih. Ponekad ih smatramo buntovnicima, no oni su ustvari naša snaga“, govori Snježana te dodaje: „Umjesto da pričamo “kako su naši ljudi nemaju ideja”, mi koristimo pozitivan pristup. Pronalazimo one koji već jesu inovativni, oni nam pomažu i ukazuju na pravu sliku. Premisa nam je da svugdje postoje inovativni ljudi, samo su naši načini upravljanja i vođenja neadekvatni za njih.“

Zato je, napominje, izuzetno važno u organizaciji stvoriti klimu i kulturu koja će poticati autonomiju, kolaboraciju, razvoj izvrsnosti i svrhu. Culture4Innovation program to sve uzima u obzir i uz korištenje pravih alata i metoda pomaže organizacijama da učine stvarni pomak prema izgradnji inovativne kulture.

Za koji dan pokreće se i jedinstvena poslovnu akademiju u Hrvatskoj – Culture4Innovation.

„Smatramo da je obrazovanje temelj za promjene i rast. Previše puta smo svjedočili neuspješnim pokušajima u kojima se na inovacije gledalo samo kroz jedan ili dva kuta. Zato smo osmislili holistički i integrirani program kroz osam ključnih područja: strategija, motivacija,digitalna transformacija, leadership, supkulture, kultura i održivost.“

Grčevito pazimo na svaku promjenu, dok najbolji odlaze iz firmi i države

digitalno učenje u korporacijama

Za Snježanu je digitalno doba sjajno jer digitalni vrijednosni sustav potiče transparentnost, feedback, kolaboraciju, kreativnost, promjenu poslovnih modela, kao i veću slobodu u osmišljavanju inovacija te reinoviranju.

Kada govorimo o promjeni analognog načina rada u digitalni, naglašava, nije sve u tehnologiji, iako je ona ključna, no stvar se može gledati i na vrijednosni način.

„Analogne nisu samo tehnologije, već i naš mindset, naša krutost, hijerarhijski način rada u kojem će teško isplivati najinovativniji i najsposobniji. Takav sustav vrlo vješto štiti sam sebe, “gate-keeperi” grčevito paze na svaku promjenu, dok nam najbolji ljudi odlaze iz firmi i države. Način na koji vodimo organizacije često je arhaičan u odnosu na digitalni mindset novih generacija.

„Ako se vaši zaposlenici razvijaju brže od organizacija, vrlo vjerojatno imat ćete problem s angažiranošću, a time i s inovativnošću. Mi koristimo appreciative inquiry pristup, koji je iznimno učinkovit pri suočavanju s ovakvim situacijama.“

Gejmifikacija i design thinking

U svom radu, Snježana i njezine kolege koriste gejmifikaciju jer smatraju da je igra vrlo ozbiljna stvar te da su drajveri ugrađeni u video igrice osmišljeni na način da maksimalno drže igrače u “flowu”.

„Umijeće je postaviti izazove na način koji će vas uistinu angažirati, prvenstveno intrizično. Cilj nam je postići stanje takvu ili barem približnu angažiranost u poslovnom okruženju. Pažljivo gejmificiramo dizajn poslovnih projekata pri čemo postižemo sjajne rezultate. Usudila bih se reći da pravilan dizajn i primjena psihologije digitalne motivacije čini barem 80% dobrog gejmificiranog sustava.“ Design thinking je neizostavna metodologija za inoviranje, apsolutno prilagođena društvu u kojem živimo, a danas je koriste najsnažnije kompanije. Snježana i njezin kolega Emir su certificirani za tu metodu i rado je koriste u radu s klijentima.

Nagrade kao potvrda snage ženskog liderstva

Tijekom karijere, Snježana je za svoj rad nagrađena brojnim priznanjima.

Posebno su joj važne dvije nagrade za Najbolje HR prakse (Selectio i Moj posao), za sustave uvođenja dijeljenja i upravljanja korporativnim znanjem te idejama i otvorenim inovacijama.

Nadalje, tu je i nezaobilazna titula Future Leaders, koja joj je dodijeljena od strane Women in Adria.

„Posebno mi je draga srcu jer je za mene bila potvrda snage mog ženskog liderstva. Uvijek mi je bilo važno da njegujem i prihvaćam svoju žensku snagu te da se pritom ne uspoređujem s muškarcima. Često su mi kolege govorili da moram biti žešća u nastupu i odnosu prema ljudima, no ja sam ostajala dosljedna svom putu i na svoj način uvijek dolazila do cilja.“

Pritom misli na “blaži” oblik liderstva, koji ima svoju snagu u viziji, intuiciji, suradnji, ustrajnosti i nježnosti.

„Nježnost možda i nije previše popularna riječ u biznisu, no ja ju posebno volim. Život me naučio da je to jedan od najjačih alata u pristupu ljudima, sebi i životu općenito. Nježnost ne znači slabost, niti popustljivost. Naprotiv, neagresivno i postepeno osvaja teritorij.“

Uslijedilo je niz priznanja u struci, predstavljanje timskog projekta iz područja inovacija u Barceloni na Word Open Innovation Summitu, posebno priznanje od US Berkelyja…

No, kaže da se može najviše poistovjetiti s međunarodnom titulom „100 Movers & Shakers”, koju svake godine dodijeljuje British Press Release i elearningindustry.com, a koju je nosila dvije godine zaredom. Prošle godine bila je na platinastoj listi između 50 najboljih u svijetu.

Kako izgleda život digitalnog nomada?

Ono što nas je još zanimalo jest kako izgleda njezin život, život jednog istinskog digitalnog nomada.

„Kako je meni izuzetno važna sloboda u svakom smislu te riječi, bilo da pričamo o odabiru projekata, radnog vremena ili načina rada, globalni pokret i koncept nezavisnosti od lokacije kao načina rada i života postao je moj izbor. Dakle, digitalan je način rada s klijentima, posebno u području e-learninga i gejmifikacije, a nomadski je stil života ispunjen putovanjima. Ovakav način života jedna je od mojih najvećih odluka.“

Važno joj je je da svakodnevno odvoji nešto vremena samo za sebe, u smislu svjesnog odmora i kontempliranja o tome kako joj je prošao dan i je li dala sve od sebe da život učini boljim mjestom. Voli biti u dobroj fizičkoj kondiciji i svaka rekreacija joj mnogo znači, bilo da je to jogging, vožnja biciklom, planinarenje ili neka druga aktivnost u prirodi.

No nedvojbeno,najveću snagu daje joj obitelj. Podrška supruga je neizostavna, a djeca, Ema i Ivan, studenti medicine i psihologije, njezini su najveći životni učitelji i korektivi.

Foto: privatna arhiva Snježane Šlabek

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.