Novo istraživanje pokazalo kako ravnopravnost spolova utječe na mentalno zdravlje žena

mentalno zdravlje žena

O važnosti spolne ravnopravnosti upozorava sve više javnih osoba, koje svoju popularnost koriste kako bi utjecale na druge ljude. Primjer je Beyonce, koja svojim govorima i pjesmama nastoji senzibilizirati javnost o ovom problemu, ali i mnoge holivudske glumice koje javno progovaraju o tome.

Kakvo je stvarno stanje najbolje pokazuje posljednje godišnje izvješće švicarske neprofitne organizacije o rodnom jazu objavljeno krajem prošle godine, koje je pokazalo kako žene neće dostići ekonomsku ravnopravnost još 170 godina.

U izvješću su bila uključena četiri područja: zdravlje, obrazovanje, gospodarstvo i politika, a najveći problem predstavlja nejednakost na tržištu rada i razlika u plaćama. Hrvatska se tako nalazi na 68. mjestu što se tiče ekonomske ravnopravnosti spolova, po pitanju zdravlja nalazimo se na 40. mjestu, obrazovanja 57., dok smo prema zastupljenosti žena u politici tek na 76. mjestu.

Mentalno zdravlje žena

Koliko je važna ravnopravnost spolova pokazalo je i novo istraživanje objavljeno u časopisu Psychological Science. Naime, ono utječe i na bolje kognitivne funkcije u starijoj dobi.

“Ovo istraživanje je prvi pokušaj osvjetljavanja važnih, ali štetnih posljedica nejednakosti spolova na zdravlje žena u kasnijem životu”, rekla je autorica istraživanja Eric Bonsang sa Sveučilišta Paris-Dauphine i Sveučilišta Columbia.

Zajedno s još dvoje autora analizirala je kognitivne učinke uzete iz međunarodnih istraživanja o zdravlju i starenju od sudionica iz ukupno 27 zemalja, koje su bile u dobi od 50 do 93 godine.

Sudionice su dobivale razne zadatke, od onih gdje su morale slušati 10 stvari i odmah se sjetiti čim više toga, nabrajanja što više životinja u roku od minute i slično.

I njihov stav o rodnim ulogama mjerili su raznim pitanjima. Primjerice, trebale su odgovoriti slažu li se i u kojoj mjeri sa sljedećom izjavom: „Kod rijetkih poslova, muškarci trebaju imati veće pravo na posao od žene“.

U testovima pamćenja najbolje su prošle žene iz sjeverne Europe, što i ne čudi s obzirom na to da i prema godišnjem indeksu Island, Finska, Norveška i Švedska zauzimaju prva četiri mjesta. S druge pak strane žiteljice južne Europe se nisu baš proslavile.

Rezultati su pokazali da do toga dolazi zbog društvenih i ekonomskih faktora, ali i tradicionalnih rodnih uloga i mogućnosti obrazovanja. Tako su Šveđanke bile puno bolje od Šveđana u kognitivnom učinku, a u Gani su muškarci najviše nadmašili žene.

Dakle, u zemljama s manje tradicionalnim stavovima prema rodnim ulogama, žene su imale bolje mentalno zdravlje kasnije u životu.

Bonsand smatra kako ovi rezultati pokazuju koliko je važno da se smanji nejednakost spolova jer ona ima posljedice na tržište rada i utječe na razliku u plaćama, ali i da je važno razmotriti one naizgled neopipljive utjecaje – kulturne stavove i vrijednosti, koji su također važni za mentalno zdravlje žena.

Foto: Pixabay

Nema komentara

Komentirajte

Vaša email adresa neće biti objavljena.